Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 684477

Evropa, integracija i (jugoslavenska) migracija


Mesić, Milan; Heršak, Emil
Evropa, integracija i (jugoslavenska) migracija // Migracijske teme, 5 (1989), 1; 5-20 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Evropa, integracija i (jugoslavenska) migracija
(Europe, Integration and (Yugoslav) Migration)

Autori
Mesić, Milan ; Heršak, Emil

Izvornik
Migracijske teme (0352-5600) 5 (1989), 1; 5-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Europa; integracija; migracije
(Europe; integration; migration)

Sažetak
Rasprava počinje tvrdnjom da je Evropa kakvu danas poznajemo nastala u srednjem vijeku, u procesu intenzivnih migracija. U tom kontekstu jugoslavenski prostor bio je specifičan jer je jedino ovdje novi etnokulturni superstrat prevagnuo nad romaniziranim supstratom i stvorio svojstven amalgam koji stoljećima neće pripasti ni Zapadu ni Istoku. S druge strane pokazuje se da su migracije i usporedbe sa stranim kulturama djelovale na stvaranje pojma Evrope i evropejstva koji se, međutim, sve više sužavao na zapadni dio kontinenta. Autori zatim prelaze na prikaz razvitka konkretnih oblika (zapadno)evropske integracije u 20. stoljeću (osobito EEZ), te na pregled trendova poslijeratne migracije u Evropi i u Evropskoj zajednici. Iz tog pregleda proizlazi da je, unatoč razvoja jedinstvenog tržišta radne snage unutar EEZ, došlo do pada udjela "unutrašnjih" migranata, a do povećavanja broja i udjela migranata iz tzv. trećih zemalja. Taj proces počeo je u fazi visoke konjunkture prije 1973. mada se nastavio i poslije, i to uslijed spajanja migrantskih obitelji u zemljama primitka, prirodnog priraštaja medu samim migrantima, ilegalne migracije i priljeva azilanata. Najveći apsolutni i relativni porast bilježila je turska migrantska populacija, kao i neke druge grupacije afroazijskih migranata. S druge strane, jugoslavenska migrantska populacija u zemljama EEZ opada i zatim stagnira od sredine 1970-ih, a u sadašnjem desetljeću broji nešto više od 700.000 migranata. Autori, međutim, smatraju da bi danas, u ovom trenutku ozbiljne ekonomske I društveno- političke krize u zemlji, migracijski potencijal Jugoslavije mogao iznositi čak dva milijuna ljudi. Na kraju rada autori nude tri moguća scenarija za jugoslavensku migraciju s obzirom na buduću poziciju Jugoslavije (i njezina sistema) u procesu evropske integracije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Milan Mesić, (30481)
Emil Heršak, (92142)