hrvatski

Sirmij na tragu Fotina i Ambrozija

Autor želi osvijetliti jedno razdoblje vjerskoga života prve Crkve u četvrtom stoljeću poslije Krista na području istočnoga Rimskoga Carstva, odnosno na području današnjega Srijema. Četvrto stoljeće vrijeme je velikih patrijarhata kao žarišta kontroverzija, te razdoblje velikih Sinoda koje su stvarale veliki kontrast između onih koji su slijedili arijanske i nicejske smjernice. Istraživanje i predstavljanje dviju osoba toga vremena, Fotina i Ambrozija, znači kretanje tragom svjedočanstva vjerskoga života na području Sirmija. Cilj je, ustvari, istražiti tko je bio Fotin i koje posljedice ima njegov nauk za „miran život Crkve“. Stranice napisane, usputno ili namjerno, od strane povjesničara ili crkvenih otaca pokazat će da je Fotinov nauk imao veliki utjecaj na vjernike kao i opasne posljedice za teološku doktrinu. Članak predstavlja njegovu nauku o jednoj, a ne o tri božanske osobe. Predstavlja ga kao biskupa heretika, te da je imao velik broj svojih pristaša prozvanih fotinijanci. Zatim članak govori o Fotinu koji je bio pod utjecajem sabelijanizma od Marcela iz Ancire, patripasionizma, pod utjecajem adopcionizma od Pavla Samosatskog, ali se ne govori da bi bio arijevac. Stupanjem Fotina na scenu u Sirmiju javljaju se problemi i u širem kontekstu crkvenoga života. Stoga, članak povezuje problem Sirmijske Crkve s drugim dijelom Carstva, s Milanom i njegovim biskupom Ambrozijem. Fotinovi su tragovi heretički, ali svjedoče o jednoj ponosnoj i slavnoj metropolitskoj stolici i Crkvi u Sirmiju, dok tragovi svetoga Ambrozija svjedoče o borbi za pravovjerje na području današnjega Srijema. O heretičkim tragovima biskupa Fotina posvjedočit će mnogi crkveni oci, ali i naučitelji, poput svetoga Augustina i svetoga Tome Akvinskoga.

Fotin, nauk, Sirmij, Ambrozije, krivovjerje, pravovjerje

nije evidentirano