hrvatski

Aflatoksini od krmiva do mlijeka

Mikotoksini općenito kontaminiraju oko 25% ukupnih svjetskih poljoprivrednih usjeva. U umjerenom klimatskom području, pa tako i Hrvatskoj, sve je veća učestalost kontaminacije aflastoksinima uglavnom u niskim koncentracijama. Klimatske promjene utječu na tvorbu aflatoksina u većoj mjeri nego je to uobičajeno. Gotovo svaka hrana može biti pogodan supstrat za rast plijesni u određenom stupnju proizvodnje, prerade, transporta ili skladištenja. Tako, aflatoksinima osim žitarica i krmiva, mogu biti kontaminirani i proteinski dodaci hrani, enzimi i aditivi, te mlijeko, mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi. Zbog činjenice da su aflatoksini termostabilni i ne inaktiviraju se uobičajenim postupcima prerade i proizvodnje hrane, velika je mogućnost da se putem hrane životinjskog podrijetla unesu i u organizam čovjeka. Kako je teško učinkovito djelovati na već stvorene aflatoksine, trenutno stanje zahtjeva preventivno djelovanje protiv aflatoksina, prvenstveno primjenom dobre poljoprivredne prakse i učinkovitom kontrolom hrane za životinje i namirnica. S ciljem učinkovitijeg nadzora i prevencije štetnih posljedica uzrokovanih aflatoksinima u kontroli i zaštiti zdravlja ljudi i životinja i značajnim doprinosom u području veterinarskog javnog zdravstva treba provoditi daljnja toksikološka istraživanja. Kako u sklopu specifičnih projekata, tako i u okviru monitoringa Ministarstva poljoprivrede RH, analize treba nadalje provoditi većom učestalošću. Rezultate takovih ispitivanja treba interpretirati sukladno propisanim maksimalno dozvoljenim količinama (MDK), uz razvoj i validaciju primijenjenih analitičkih metoda u analitici ovih tvari.

aflatoksini; krmiva; mlijeko

nije evidentirano