Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 683922

Dinamika pomlađivanja bukovo-jelovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera


Anić, Igor
Dinamika pomlađivanja bukovo-jelovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera, 2013. (elaborat).


Naslov
Dinamika pomlađivanja bukovo-jelovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera
(Regeneration dynamics of the beech-fir forests of National park Plitvicka jezera)

Autori
Anić, Igor

Izvornik
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat

Godina
2013

Ključne riječi
Prirodno pomlađivanje; Abies alba Mill.; Fagus sylvatica L.; Nacionalni park Plitvička jezera; šume nacionalnog parka
(Natural regeneration; Abies alba Mill.; Fagus sylvatica L.; National park Plitvicka jezera; forests of the National park)

Sažetak
Značaj istraživanja dinamike pomlađivanja bukovo-jelovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera proizilazi iz činjenice kako su vode i šume temeljni fenomeni Nacionalnog parka Plitvička jezera, pri čemu su šume njegov najzastupljeniji ekosustav. Funkcioniranje vodenih ekosustava ovisi o funkcioniranju šumskih ekosustava, a potrajnost ili održivost šuma o uspješnom prirodnom pomlađivanju. Osiguranjem uvjeta za prirodno pomlađivanje šuma posredno utječemo i na funkcioniranje vodenih ekosustava. Zato je svaka nova spoznaja o pomlađivanju šuma u uvjetima Nacionalnog parka važna za sagledavanje cjelokupne slike ekosustava Plitvičkih jezera, ali i u šireg okruženja. Istraživanja su obavljena u bukovo-jelovim šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera, u razdoblju 2011 – 2013. godine. Ciljevi su bili uspostaviti praćenje strukture sastojina i prirodnoga pomlađivanja u bukovo-jelovim šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera, utvrditi kvalitativne i razvojne značajke prirodnoga pomlatka u tim šumama te potencijal glavnih vrsta drveća za prirodno pomlađivanje, analizirati utjecaj sklopa i svjetla na morfologiju i razvoj pomlatka glavnih vrsta drveća, ustanoviti stupanj oštećenja mladoga naraštaja, analizirati kompeticijske odnose između biljaka te prezentirati stanje i predložiti Javnog ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera mjere za održanje i unapređenje. Navest ćemo glavne prinose istraživanja: 1) uspostavljeno je praćenje strukture i pomlađivanja bukovo-jelovih sastojina Nacionalnog parka. Postavljen je set pokusnih ploha i podploha, na četiri lokaliteta. Plohe su usklađene s glavnim pojavnim oblicima sastojinske strukture i mladoga naraštaja. Plohe su utvrđene s poznatim koordinatama. Utvrđena su tri strukturna tipa jelovo-bukovih sastojina na prostoru NP Plitvička jezera. Prvi tip su sastojine prašumske strukture, drugi tip sastojina su one koje su bile podvrgnute prebornom gospodarenju stablimičnog karaktera, a treći tip sastojinske strukture se odnosi na sastojine koje su bile izvrgnute prebornom načinu gospodarenja, ali grupimičnim načinom. Praćenje prirodnog pomlađivanja osmišljeno je na način da obuhvati četiri karakteristična oblika pojave mladog naraštaja koji ujedno predstavljaju i četiri varijante okolišnih prilika za njegov rast i razvoj. Plan pokusa se morao prilagoditi karakteristikama pomlađivanja u svakom strukturnom tipu sastojina. Dodan je i jedan novi primjer pomlađivanja koji je nastao kao rezultat odumiranja starih stabala na većoj površini. 2) Kada se uzme u obzir gustoća mladoga naraštaja, može se zaključiti kako je potencijal glavnih vrsta drveća za prirodno pomlađivanje visok u prašumskoj sastojini, grupimično gospodarenoj sastojini i na velikoj progaljenoj površini. U stablimično gospodarenoj sastojini došlo je uraštanja nekadašnjeg pomlatka u podstojni sastojinski sloj, pa je brojnost pomlatka danas neznatna. U prašumskoj sastojini bili smo u mogućnosti usporediti rezultate ove izmjere s prethodnom od prije pet godina. Utvrđen je visok mortalitet jelovog pomlatka koji u prosjeku iznosi 666 komada po hektaru godišnje. Ove promjene prvenstveno se mogu povezati s nestankom ponika, jedno-, dvo- i tro-godišnjeg pomlatka koji je podložan intenzivnim promjenama gustoće, ali i s nedostatkom svjetla. Najviše kvalitativne vrijednosti rasta i razvoja pomlatka utvrđene su na uzorku na velikoj progaljenoj površini. Potencijal pomlađivanja sa kvantitativnog i kvalitativnog gledišta je najveći na ovom lokalitetu. 3) Problem pomlađivanja jelovo-bukovih sastojina istraživanog područja nije u gustoći mladog naraštaja već u uvjetima za njegov nesmetan rast i razvoj. To se ponajprije odnosi na svjetlosne prilike koje se mijenjaju sa strukturnim sastojinskim prilikama. U uvjetima malih progala u prašumskim prilikama, čija je površina manja od 1000 m2, utvrđene su prosječne vrijednosti difuznog sunčevog zračenja u rasponu 6, 08 – 7, 98 %, a direktnog 3, 02 – 6, 48 %. Na velikoj progali lokaliteta 4 (ČU 16), površine 7000 m2, ustanovljene su prosječne vrijednosti difuznog sunčevog zračenja 25 %, a direktnog 27 %. Utvrđene su niže vrijednosti varijabli kojima se opisuje morfologija pomlatka jele i bukve u prašumskim prilikama u odnosu na one sa velike progale. Ako se progale sklopa u prašumskim uvjetima ne prošire padom drugih nadstojnih stabala, sklop nad pomladnim jezgrama će se bočnim rastom krošanja zatvoriti, a stagnacija pomlatka i postupno odumiranje nastaviti. Proces je već započeo o čemu svjedoči povećan mortalitet jelovog pomlatka. 4) Oštećenja mladog naraštaja su mjerena na onim biljakama na kojima se to moglo jasno uočiti i odrediti uzrok, a vrijednosti su u približnom rasponu vrijednosti 30 – 40 % uzorka. Oštećenja su mehaničke prirode ili je riječ o oštećenjima od divljači. Kod jele i bukve zastupljenija su mehanička oštećenja pomlatka dok je kod javora brst češći uzrok oštećenja. Oštećenja su češća na biljakama do 50 cm visine. Mišljenja smo kako ovaj stupanj oštećenja nema veće značenje za ukupnu sliku potencijala pomlađivanja glavnih vrsta drveća s obzirom na ukupnu gustoću pomlatka, posebice onog koji je visinom odmakao zubu divljači. 5) Strukturne značajke istraživanih sastojina pokazuju tipične znakove promjena u uvjetima samoregulacije i izostanka redovitih šumskouzgojnih zahvata kao što su: porast vrijednosti drvne zalihe, pomak odnosa volumena kontrolnih debljinskih razreda prema stablima preko 50 cm prsnog promjera, distribucija broja stabala oblika obrnuto sigmoidalne krivulje, znakovi nivelacije oblika sklopa i njegove promjene u nekada gospodarenim sastojinama iz prebornog u vertikalni oblik. Promjene u strukturi sastojina utječu na okolišne, a poglavito svjetlosne prilike u sastojinama, što ima neposredan utjecaj na rast i razvoj mladog naraštaja. To se posebice odnosi na stablimično gospodarenu plohu u kojoj je proces već započeo iako je prošlo tek 16 godina od posljednjeg prebornog zahvata. 6) Prijedlozi za održanje i unapređenje Javnog ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera mogu se sažeti na sljedeći način: a) nastaviti praćenje rasta i razvoja mladog naraštaja prema postavljenom modelu na karakterističnim lokalitetima, b) model proširiti po potrebi i na druga staništa i tipove sastojina unutar granica Nacionalnog parka, c) na grupama pomlatka koje su se pojavile u progalama nekad gospodarenih sastojina pokusno obaviti njegu sastojine negativnom ili pozitivnom selekcijom, što ovisi o stanju mladih stabala, d) pratiti rast i razvoj njegovanih grupa i obaviti usporedbu tako njegovanih grupa sa nenjegovanim, e) iskoristiti rezultate istraživanja prilikom pripreme turističkih promidžbenih materijala ili postera kako bi se naglasile zanimljivosti šumskih ekosustava Nacionalnog parka te tako postigla disperzija turista što je posebno moguće nakon uređenja planinarskih staza, f) rezultati istraživanja pokazuju potrebu za provedbom šumskouzgojnih zahvata u šumskim sastojinama s ciljem podržavanja obnove i njege vitalnog mladog naraštaja iz čega se treba izuzeti prašumske sastojine

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Igor Anić, (204100)