hrvatski

Socijalna i/ili etnička distance u Pokrčju: Janjevci u Kistanjama

Janjevci se smatraju jednom od najstarijih etničkih grupa hrvatske dijaspore, koji su baveći se obrtom i trgovinom živjeli gotovo sedam stoljeća na Kosovu, gdje su početkom 14. st. migrirali s područja Dubrovačke Republike. Janjevci su kao hrvatska nacionalna manjina, među susjednom srpskom i albanskom populacijom, ostali relativno zatvorena društvena grupa s patrijarhalnim elementima i dobnom strukturom karakterističnom za predtranzicijska društva. Poslije 2. svj. rata, Janjevci su postupno migrirali prema Hrvatskoj (koncentrirani u zagrebačkoj četvrti Dubrava), a u procesu ratova i raspada Jugoslavije, preostalo stanovništvo Janjeva organizirano emigrira s Kosova i ondašnje hrvatske vlasti naseljavaju ga u Kistanje (Sj. Dalmacija) i to u prostore koji su napustili Srbi tokom rata 1991-95. Između lokalnog stanovništva i Janjevaca postoje kulturološke i socijalne razlike. Problemi inače mogu nastati kada pripadnici jedne etničke skupine usele u geografski i društveni prostor „starosjedilaca“. Stoga nas je zanimala etnička distanca između Janjevaca i autohtonog stanovništva u Kistanjama i okolnim naseljima (Srba i Hrvata). Na tom prostoru Pokrčja odnose smo istraživali anketom pomoću ljestvice etničke distance (Bogardusova skala pored nekih slabosti ipak pokazuje odnos ispitanika prema određenoj etničkoj grupi). U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja o spremnosti stupanja s pripadnicima drugih etničkih skupina u prisne kontakte i analiziraju na onoj razini na kojoj se realizira stvarni svakodnevni život, tj. na lokalnoj razini.

etnička distanca; (e)migracija Janjevaca; Kistanje; identitet; lokalno stanovništvo

nije evidentirano