hrvatski

Etičnost u društvenim istraživanjima

S obzirom na nove rizike koji nastaju kao posljedica informacijskoga doba, društveni teoretičari sve više u suvremenom društvu naglašavaju važnost njihovoga definiranja, mjerenja i ublažavanja. Stoga se i odgovornost istraživača intenzivnije smješta u razmatranje etičkih problema s kojima se susreću u planiranju i realiziranju istraživanja. U tom kontekstu autorice polaze od razmatranja četiri ključna područja opasnosti za istraživače i sudionike istraživanja: fizičkoga, emotivnoga, etičkoga i profesionalnoga. Pri čemu posebnu pažnju smještaju na profesionalni integritet i zaštitu odnosa prema sudionicima kao što su informirani pristanak, procjena rizika i korist i sl. Upravo u kvalitativnim istraživanjima naglasak je na tome da sudionici postaju subjekti, a ne objekti. Međutim, ističe se nužnost problematiziranja etičkih aspekata svake pojedine primijenjene metode s obzirom da istraživači na različite načine shvaćaju svoju odgovornost prema sudionicima istraživanja. Naime, istraživač treba biti svjestan potencijalnih fizičkih i emotivnih opasnosti u svim istraživačkim okolnostima (kvalitativnim i kvantitativnim). Konačno, autorice zaključuju da je utilitaristički model promišljanja etičnosti u društvenim istraživanjima doveden u pitanje, što je posljedično vodilo ka rastućoj važnosti komunitarističkoga modela. On pretpostavlja kako instrumenti za procjenu moralnoga zahtijevaju kontekst, tj. specifične društvene situacije. Društveno istraživanje postaje kolaborativno u svom dizajnu i participativno u svojoj izvedbi, omogućujući ispitanicima da aktivno sudjeluju u cjelokupnom provođenju istraživanja.

društveno istraživanje; etički problemi; profesionalnih integritet; utilitaristička etika; komunitaristički model

nije evidentirano