Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 683694

Knjižna zbirka Prandau-Normann kao muzeološki fenomen


Vinaj, Marina
Knjižna zbirka Prandau-Normann kao muzeološki fenomen, 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 683694 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Knjižna zbirka Prandau-Normann kao muzeološki fenomen
(Library Collection of the family Prandau-Normann as a museum phenomenon)

Autori
Vinaj, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2012

Stranica
240

Mentor
Vujić, Žarka

Neposredni voditelj
Sečić, Dora

Ključne riječi
knjižna zbirka; Prandau-Normann; muzejska knjižnica
(library collection; Prandau-Normann; library museum)

Sažetak
Baštinske ustanove u svojim fondovima čuvaju i vrijednu knjižnu građu negdašnjih društava, ustanova, kao i obiteljske knjižnice ili tek njihove dijelove. Dragocjenost ovih riznica nije samo u rijetkosti pojedinih primjeraka knjižne građe, važnoj u bibliofilskim okvirima, već i u vrijednosti spoznaja o prošlosti i ljudima određenog kraja, a koje se mogu dobiti u susretu s njenim jedinicama. Naime, istraživanje knjiga jedne obiteljske knjižnice umnogome je i otkrivanje prošlosti obitelji, portreta navika i interesa njezinih članova i njihovih prijatelja. Djelovanjem KOMZE ili Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starine u osječke su baštinske ustanove tijekom 1945. i 1946. godine pohranjeni brojni materijalni i pisani tragovi utjecajnih osječkih i slavonskih obitelji. Među njima se ističu sljedeće slavonske vlastelinske obitelji: Prandau-Normann kao vlasnici Valpovačkog vlastelinstva, obitelj von Eltz iz Mainza u posjedu Vukovarskog vlastelinstva, Odescalci kao Iločko vlasteinstvo, Pejačevići kao vlasnici Našičkog, Podgoračkog i Virovitičkog vlastelinstva i Adamovići u posjedu Čepinskog, Tenjskog i Erdutskog vlastelinstva. Sve su te vlastelinske obitelji svojim političkim, diplomatskim i kulturnim angažmanom utjecale na život ovih prostora. Stoga je očuvanje njihove baštine kao dijela identiteta Slavonije bilo izuzetno važno. Knjižnica Prandau-Normann jedna je od posebno bogatih spomeničkih, do sada uglavnom neistraženih knjižnica, čije posjedovanje nas obvezuje na dostojnu javnu prezentaciju, koja bez opsežnijih istraživanja nije moguća. Zavičajni fondovi u baštinskim ustanovama uz arhivalije, pokretne i nepokretne spomenike čine i knjižnični fondovi. Oni su temelj proučavanja kulturne povijesti određenoga područja, dokument vremena, identitet zavičaja. Knjjižnica obitelji Prandau-Norman uz ostale predmete obiteljskog naslijeđa iznimna je zavičajna dragocjenost. Uz knjižnicu obitelji Normann-Prandau, nakon Drugog svjetskog rata, djelovanjem Komisije za sakupljanje i zaštitu spomeničkih dobara (KOMZA) u osječki je arhiv dopremljen i kompletan arhiv valpovačkog vlastelinstva, važno gradivo za istraživanje povijesti Slavonije u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća. Velik dio inventara dvorca dopremljen je u osječki muzej nakon Drugog svjetskog rata, među njima i bogata knjižnica s preko 9.000 primjeraka. Knjižnica Prandau-Normann jedna je od spomeničkih zbirki Knjižnice Muzeja Slavonije koja čini jedan od devet odjela kompleksnog Muzeja Slavonije. Valpovačko vlastelinstvo osnovano je 1721. godine u tijeku nove feudalizacije Slavonije koja je tada potpala pod vlast njemačkih velikaških obitelji. Barun Petar Antun Hilleprand von Prandau dobio ga je na dar od cara Karla IV. kao nagradu za dugogodišnju službu u Dvorskoj komori. Od tada pa do ukidanja posjeda 1945. godine Valpovačkim je vlastelinstvom upravljalo pet muških gospodara: tri člana barunske obitelji Hilleprand von Prandau (Petar Antun, Josip Ignac i Gustav) te dva člana grofovske obitelji Normann Ehrenfels (Rudolf I. i Rudolf II.).Upravo u Slavoniji vlastelinske obitelji Normann-Prandau u Valpovu te obitelji Pejačević u Našicama, s kojima su bili u rodbinskoj vezi, svojim političkim, diplomatskim i kulturnim angažmanom znatno utječu na život ovih prostora. Sačuvana građa svjedoči o područjima interesa, društvenim usmjerenjima i aktivnostima njezinih posjednika, a sastav zbirke sukladan je zbirkama na dvorovima Hrvatske ali i drugim dvorcima u Srednjoj Europi. Osnovni cilj rada je kritički valorizirati i prezentirati bogati povijesni fond Knjižnice Prandau-Normann unutar baštinske muzejske ustanove te ukazati na značaj obitelji Prandau-Normann na sveukupni život Slavonije tijekom 18. i 19. stoljeća. Knjižnicu valja promatrati kao dokument kulturne povijesti, važan za područje povijesnog knjižničarstva, no i muzeološki zanimljiv kada raspravlja o knjizi kao muzejskom predmetu unutar muzejske cjeline, odnosno, zbirke. Stoga je i teorijska podloga obuhvatila dvije discipline - knjižničarstvo i muzeologiju. Analiza Knjižnice u kontekstu povijesnog knjižničarstva u Hrvatskoj, opisuje njen nastanak i karakteristike i uspoređuje sa sličnim primjerima u nas, ali i šire. Knjižnica je, s druge strane, predstavljena i kao muzejska zbirka analizirana je njezinu muzealnost. Uporišta u povijesnoj muzeologiji i brojnim znanstvenim raspravama teoretičara ( I. Maroevića, Ž. Vujić, A. Bauera, E. Hooper-Greenhil, P. van Menscha), određivat će knjižnicu kao muzejsku zbirku i dio spomeničkog naslijeđa te knjigu kao muzejski predmet, muzealno zanimljiv i inspirativan. Knjižnica Prandau-Normann predstavlja osobitu spomeničku građu koja ravnopravno s drugim baštinskim ostacima svjedoči o vremenima u kojima je nastala, sadržajem i raznolikošću vrijednosti i posebnosti - uvezima, ukrasima, ex librisima, posvetama, bilješkama na marginama - oslikava društvena i kulturna zbivanja koja su je oblikovala. Pojedinačni primjerci, a još i više čitava knjižna cjelina, preuzimaju ulogu svjedoka protjeka vremena i promjena u društvu i prostoru. Jednom riječju postaju muzejskom građom ne gubeći ni trena svoju sadržajnu vrijednost. Pri izradi rada koristili smo se arhivskim izvorima u Državnom arhivu u Osijeku, dokumentacijom KOMZA-e Povijesnog odjela muzeja Slavonije te dokumentacijom same Knjižnice i to inventarom i katalozima grofa Rudolfa Normanna Ehrenfelsog, koji je i najzaslužniji za sređivanje fonda, te novijom dokumentacijom Muzeja Slavonije. Fond knjižnice Prandau-Normann sadržajno je raznolik: od beletristike, klasične literature, kulturno-umjetničkih priručnika, bibliofilskih izdanja. Posebno je izdvojena glazbena zbirka - notna i kazališna, većinom, rukopisna građa. Naime, ova knjižnica posjeduje povijesnu, knjižnu, estetsku i brojne druge vrijednosti te je pravi izazov sagledati je ne samo kao knjižnicu, već i kao muzejsku cjelinu koja posjeduje bogatu muzealnost, a time i sposobnost svjedočenja o jednom vremenu, prostoru i velikaškoj obitelji kakva je bila obitelj Prandau-Normann u 18. stoljeću i kasnije. Istraživanje i prikaz ove teme, držimo, biti će doprinos u području hrvatske i srednjoeuropske kulturne i socijalne povijesti, jer će Knjižnicu obitelji Prandau-Normann, jednu od najvećih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj, približiti i široj javnosti, što ona, bez dvojbe, zaslužuje. Predloženi su i novi oblici komunikacije ove zbirke, uklapanjem u budući stalni postav, gdje bi mogla zastupati određeno povijesno razdoblje Slavonije te digitalizacijom kataloga kao i same građe, približiti korisnicima ovu iznimnu zbirku. Za očekivati je da bi rad mogao potaknuti i imatelje sličnih fondova u sklopu baštinskih ustanova na objavljivanje i analizu zbirki te međusobnog povezivanje koje bi zasigurno dovelo do novih spoznaja o kulturnoj i prosvjetnoj prošlosti Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
122-2691220-1012 - Knjižna baština u fondovima hrv. knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije (Jelena Lakuš, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Dora Sečić (mentor)

Avatar Url Marina Vinaj (autor)

Avatar Url Žarka Vujić (mentor)

Citiraj ovu publikaciju

Vinaj, Marina
Knjižna zbirka Prandau-Normann kao muzeološki fenomen, 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
Vinaj, M. (2012) 'Knjižna zbirka Prandau-Normann kao muzeološki fenomen', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Vinaj, M.}, year = {2012}, pages = {240}, keywords = {library collection, Prandau-Normann, library museum}, title = {Library Collection of the family Prandau-Normann as a museum phenomenon}, keyword = {library collection, Prandau-Normann, library museum}, publisherplace = {Zagreb} }