hrvatski

Fetve u arhivu samostana Gospe od Milosti na Visovcu

U prvom dijelu govori se o fetvama uopće, i njihovu značaju u osmanskom kontekstu, te o kolekciji dokumenata na osmanskom turskom samostana na Visovcu. Drugi dio daje pregled sadržaja fetvi u kolekciji. Treći dio nudi interpretaciju fetvi i njihova značaja. Glavni kontekst na koji se autorica oslanja u interpretaciji jest sama osmansko-turska kolekcija arhiva samostana. Naime, iz uvida u kolekciju jasno je da se sadržaj mnogih fetvi (koje inače, kao takve, ne sadrže ni datuma, ni vlastitih imena niti drugoga nazivlja na osnovi kojih bi se mogle smjestiti u bilo kakav povijesni ili geografski kontekst), može lako objasniti u kontekstu drugih dokumenata u kolekciji: sudskih isprava te dekreta lokalnih, provincijskih i centralnih osmanskih vlasti. U tom smislu, brojne fetve, koje se odnose na imovinsko-pravne odnose koji uključuju sudsku i političku vlast, lokalno stanovništvo i redovnike, imaju osobit značaj u rasvjetljavanju cijeloga niza prava na zemlju koja poznaje osmanski sustav. One također dodatno osvjetljavaju i položaj franjevačke Bosne Srebrene, kao i povijest toga samostana. Konačno, ova kolekcija fetvi ima i puno širi značaj: kroz pokušaj odgovaranja na pitanje zašto bi franjevački redovnici tražili pravno mišljenje (fetvu) islamskih juriskonzulta (muftije), i što je ono zapravo njima značilo, može se doći i do boljega razumijevanja cijeloga procesa nastanka fetve uopće i njezine funkcije u islamskom pravu i osmanskoj pravnoj praksi.

fetve; franjevci; samostan Visovac; islamsko pravo; ottomansko pravo

nije evidentirano