hrvatski

Emigracija talijanskog stanovništva s hrvatskog područja tijekom Drugog svjetskog rata i poraća

Prve migracije Talijana na istočnoj obali Jadranu povezane su uz Travanjski rat 1941. kada je brojno talijansko stanovništvo s dalmatinskog područja nakratko napustilo veće gradove, Zadar, Split, Makarsku i Dubrovnik i evakuiralo se brodovima na zapadnu obalu Jadrana. Iz istih vojno sigurnosnih razloga, ali i promidžbenih razloga, tijekom travnja 1941., evakuirano je stanovništvo grada Rijeke. S obzirom na kratkoću ovog sukoba stanovništvo se vratilo do 10. svibnja 1941. Velik val migracija talijansko stanovništva započeo u ljeto 1943. padom Mussolinija, snažnim djelovanjem angloameričkih zračnih snaga i prodorom partizanskih postrojbi koje su nakratko iskoristile vojni krah Kraljevine Italije. Od srpnju 1943. s područja Dalmacije, osobito iz Zadra gdje je živjela većina dalmatinskih Talijana, ali i iz Istre, odlazili su većinom oni koji su bili u administrativnoj i vojnoj službi Kraljevine Italije, među njima bio je i znatan broj "regnicola", novo pridošlog stanovništvo iz Italije koje je doselilo između dva svjetska rata. Vodstvo DF Jugoslavije razmišljalo je u posljednjim mjesecima rata o iseljavanju stanovništva koje je naseljeno poslije 1918. na područja koja su bila predmet teritorijalnog spora s Italijom te onih koji do 1918. nisu bili austrougarski državljani. Po završetku rata i do potpisivanja mira s Italijom 1947. trajalo je i dalje iseljavanje Talijana, prvo iz Rijeke, a potom iz Istre, posebice Pule. Mirovni ugovor s Italijom sklopljen je u veljači 1947., a u prosincu 1947. donesen je Pravilnik o opciji osoba s područja pripojenog Federativne Narodne Republike (FNR) Jugoslavije. Mirovni je ugovor predviđao da stanovnici na pripojenim krajevima postaju punopravni državljani Jugoslavije i gube talijansko državljanstvo s tim da je dogovorena mogućnost opcije za talijansko državljanstvo. FNR Jugoslavija i Italija rješavale su sporazumno još tijekom 1950-ih pitanje opcija te je tijekom 1956. završio zadnji masovni val iseljavanja talijanskog stanovništva iz Istre. Manji broj iseljavanja ostvaren je na temelju zakona o jugoslavenskom državljanstvu iz 1964. Oko broja Talijana koji su napustili jugoslavensko/hrvatsko/slovensko područje, bilo je dosta sporenja. Novija istraživanja svih zainteresiranih strana približno se slažu oko 3000 000 ukupno iseljenih osoba, ne samo Talijana nego i Hrvata i Slovenaca koje su napustile pretežno istarsko i dalmatinsko područje.

Talijani; Drugi svjetski rat; Hrvatska; Istra; Dalmacija; emigracija; iseljenici; optanti; izbjeglice

-