Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 683590

Priopćavanje malignih dijagnoza i profesionalno sagorijevanje i u kliničkih citologa Hrvatske


Ostović, Ines; Zarevski, Predrag; Trutin Ostović, Karmen
Priopćavanje malignih dijagnoza i profesionalno sagorijevanje i u kliničkih citologa Hrvatske // 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka
Zagreb, Hrvatska, 2013. str. 64-64 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Priopćavanje malignih dijagnoza i profesionalno sagorijevanje i u kliničkih citologa Hrvatske
(Disclosure of malignant diagnoses and occupational burnout in clinical cytologists)

Autori
Ostović, Ines ; Zarevski, Predrag ; Trutin Ostović, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / - , 2013, 64-64

Skup
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.-13.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Priopćavanje malignih dijagnoza; profesionalno sagorijevanje; suočavanje sa stresom; klinički citolozi
(Disclosure of malignant diagnoses; occupational burnout; coping; clinical cytologists)

Sažetak
Profesionalnom sagorijevanju su podložni liječnici čiji rad uključuje intenzivne interakcije s bolesnicima. Priopćavanje malignih boleszi kao jedna takva interakcija u Hrvatskoj nije regulirana protokolom Klinički citolozi koji sudjeluju u onkološkoj dijagnostici ponekad odrađuju ovaj zadatak. Cilj istraživanja bio je proučiti obilježja priopćavanja malignih dijagnoza i izraženost komponenata sagorijevanja u kliničkih citologa Hrvatske, te ispitati odnos čestine priopćavanja malignih dijagnoza i profesionalnog sagorijevanja.. Na uzorku 83 klinička citologa (82% populacije citologa Hrvatske) primijenjena su tri upitnika: upitnik obilježja priopćavanja konstruiran za ovo istraživanje i Upitnik profesionalnog sagorijevanja (MBI). Pokazalo se da 50% sudionika najčešće osobno priopćava malignu dijagnozu bolesniku: njih 40 priopćava izravno bolesniku, a jedan citolog prvo razgovara o dijagnozi s članom obitelji bolesnika. Postavljanje i priopćavanje malignih dijagnoza su procijenjene kao stresne radnje pri čemu se razina stresa ne mijenja s radnim iskustvom. U vezi načina priopćavanja se konzultira s kolegama 42% sudionika, a njih 81% je zadovoljno s emocionalnom podrškom kolega. Najteže im je priopćavanje mladim ljudima, a razgovor o prognozi je najteži sadržajni dio priopćavanja. Dva sudionika su prošla, a 71 bi voljelo proći kroz edukaciju vezanu uz priopćavanje. Pola citologa je visoko emocionalno iscrpljeno, četvrtina je visoke depersonalizacije a trećina osjeća nisko osobno postignuće. Neočekivano, nije dobivena povezanost komponenti sagorijevanja i čestine priopćavanja dijagnoza. Može se zaključiti da je priopćavanje malignih dijagnoza citolozima stresan zadatak za koji nisu adekvatno educirani iako ga 50% sudionika često provodi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301683-1417 - Promjene ličnosti i kognitivnih procesa u starijoj dobi (Predrag Zarevski, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb