Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 683153

Naselja južne Liburnije u željezno doba


Čelhar, Martina
Naselja južne Liburnije u željezno doba, 2014., doktorska disertacija, Odjel za arheologiju, Zadar


CROSBI ID: 683153 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Naselja južne Liburnije u željezno doba
(Settlements in southern Liburnia in the Iron Age)

Autori
Čelhar, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
08.01

Godina
2014

Stranica
387

Mentor
Prof. dr. sc. Sineva Kukoč

Ključne riječi
naselja; južna Liburnija; Liburni
(settlements; southern Liburnia; Liburnians)

Sažetak
Najmonumentalniji elementi u oblikovanju krajolika željeznog doba na prostoru južne Liburnije su gradine. Gradine nisu bile jedini oblik naselja u tom razdoblju, no svakako dominantan i najbolje dokumentiran. Na temelju većeg broja istraženih i rekognosciranih naseobinskih lokaliteta, definirani su osnovni tipova naselja s obzirom na njihovu strukturu (planimetrija, kulturno-povijesna stratifikacija). Liburnska naselja na prostoru sjeverne Dalmacije pokazuju oskudan dijapazon rješenja, kako po pitanju artikulacije cjelokupnog naseobinskog prostora (manji broj tlocrtno raščlanjenih prostora uglavnom vezanih uz stariji, brončanodobni razvoj, nasuprot prevladavajućem konceptu jedinstveno artikuliranog naseobinskog prostora) tako i po arhitektonskim rješenjima pojedinih građevinskih elemenata (bedemi, ulazi, kuće i objekti vezani uz ostale specifične funkcije). Unatoč nedostatnom korpusu podataka, neke zakonitosti liburnske naseobinske mreže se ipak naslućuju. Konkretno, početkom starijeg željeznog doba naseljava se veći broj novih pozicija, a zajednice se fiksno povezuju s pripadajućim teritorijem. Posebno je to naglašeno kod velikih gradina (Jader, Enona, Nedinij, Varvarija, itd.), što upućuje da se naseobinska hijerarhija koja uključuje tu kategoriju naselja glavnim dijelom formira u razdoblju starijeg željeznog doba. Takav stabilniji sustav koji počiva na centralnim naseljima pokazuje znatnu tendenciju pomicanja naselja na dominantne i zaštićene položaje. Odnose između pojedinih zajednica u starijem željeznom dobu nije moguće konkretnije precizirati niti rekonstruirati, iako su zajednice u mnogome svakako bile upućene na suradnju. Unatoč gustoj distribuciji uistinu znatnog broja gradina, glavnu prepreku rekonstrukciji naseobinskog sustava predstavlja njihova nesigurna ili nepoznata determinacija funkionalnog i/ili kronološkog karaktera. Promjene naseobinskog i društvenog sustava jasnije se mogu pratiti u mlađem željeznom dobu u mnogome zahvaljujući antičkim literarnim i epigrafičkim podatcima U mlađem željeznom dobu pojačana društvena dinamika i sve izraženije društveno raslojavanje dovodi do okupljanja pojedinih zajednica koje više nije diktirano krvnim srodstvom već povezivanjem grupacija sličnih statusa i interesa. Vodeće skupine nameću svoj autoritet, a njihovo naselje obično postaje središtem teritorijalne općine (civitas). Koncentracija cijelog niza upravnih funkcija dovodi do preobrazbe mnogih od njih u protourbana središta. Za učinkovitu eksploataciju i kontrolu pripadajućih teritorija, kao i efektivnu organizaciju gospodarskih djelatnosti, svakako treba računati s hijerarhičnim naseobinskim uzorkom koji obuhvaća cijeli niz naseobinskih oblika s, dakako, različitom društvenom strukturom od one poznate u centrima, moguće i s posve specijaliziranim funkcijama. S obzirom na skroman fundus podataka o kronološkom i funkcionalnom opredjeljenju većine gradina koje spadaju u kategoriju malih gradina teško je argumentiranije poduprijeti tezu o prestanku života u takvim naseljima kao karakterističnoj pojavi društvenih i naseobinskih promjena ovog perioda. Razlike u značaju pojedinih naselja ne očituju se samo na razini pojedine civitas, već i između pojedinih središta epihorskih općina. Različit status i snaga iskazuje se i u veličini njihovih pripadajućih teritorija. Brojni terminacijski natpisi, koji omogućuju i prilično jasno ocrtavanje teritorija pojedinih autohtonih općina (posebno se u tom smislu ističe teritorij Korinija i susjednih općina), ukazuju na dugotrajne antagonizme između pojedinih zajednica i osvajačke pretenzije onih jačih na teritorij slabijih. To upućuje na visok stupanj autonomije pojedinih zajednica i relativno slabu koheziju među njima izuzev upućenosti na suradnju poglavito u pogledu održavanja razgranate trgovačke mreže i kontakta, protoka ljudi i ideja, kao i zajedničkog djelovanja u slučaju vanjskih opasnosti iako, čini se, ni to nije bilo pravilo. Sudeći prema tome, nema konkretnijih naznaka da je na tlu Liburnije došlo do izdvajanja nadregionalnih centara, a svakako ni do stvaranja složenijeg političkog saveza. Kulturni krajolik relativno slabo ocrtava finese društvenih i gospodarskih promjena koje obilježavaju željezno doba. Uz iznimku čitljive hijerarhije među pojedinim naseljima i potencijalne funkcionalne distinkcije, nesrazmjer između naseobinske i grobne arene po tom pitanju je znatan. Društveno raslojavanje u okviru pojedinog naselja zasad nema konkretnijeg uporišta u naseobinskoj evidenciji. Prema dosadašnjim rezultatima istraživanja, viši društveni status nije se očitovao u specifičnoj stambenoj arhitekturi ili kućnom inventaru, eventualno tek u znatnijoj koncentraciji "luksuzne" robe. Kvalitativne promjene u načinu života, kako izgleda naselja, uređenja stambenog prostora, korištenog posuđa i alata, jedva su primjetne tijekom tisućljetnog razvoja. Tek posljednja stoljeća liburnske samostalnosti, pod izrazitijim utjecajima razvijenijih sredozemnih civilizacija, predstavljaju prekretnicu s većim brojem novih manifestacija, napose vidljivoj u znatnom kvalitativnom iskoraku u tehnici gradnje fortifikacijskih i stambenih konstrukcija. Čini se da su neke protourbane aglomeracije u tom vremenu prošle i znatniju urbanističku transformaciju što sugerira prilično pravilna ortogonalna shema predrimske arhitekture Jadera ili arhitekture oko Sv Križa u Ninu, po svemu sudeći datiranoj u posljednja stoljeća stare ere.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
269-2690754-0756 - Naselja i groblja na istočnom Jadranu u željezno doba, simbolički aspekti (Sineva Kukoč, )

Ustanove
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Martina Čelhar (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Čelhar, Martina
Naselja južne Liburnije u željezno doba, 2014., doktorska disertacija, Odjel za arheologiju, Zadar
Čelhar, M. (2014) 'Naselja južne Liburnije u željezno doba', doktorska disertacija, Odjel za arheologiju, Zadar.
@phdthesis{phdthesis, author = {\v{C}elhar, M.}, year = {2014}, pages = {387}, keywords = {settlements, southern Liburnia, Liburnians}, title = {Settlements in southern Liburnia in the Iron Age}, keyword = {settlements, southern Liburnia, Liburnians}, publisherplace = {Zadar} }