hrvatski

KOMPONENTE PRINOSA GLAVATOG RADIČA

U višegodišnje istraživanje sortimenta glavatog radiča uz kultivare nizozemske provenijencije (Medusa, Rubello, Cesare) u 1994. i 1996. godini uključena su i tri talijanska (Perla, Ambra i Corallo). Cilj je istraživanja određivanje njihove podobnosti za uzgoj u klimatskim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske, jer su u Istri već pokazali dobre rezultate u praksi. Istraživanja su provedena na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo u Zagrebu u ljetno-jesenskom roku uzgoja bez navodnjavanja. Presadnice sa grudom supstrata sađene su na razmak 40x40 cm po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Prije berbe ocijenjene su boja i ujednačenost biljaka, prilikom berbe utvrđen je broj tržnih, netržnih i procvalih biljaka, a nakon berbe mjereni su masa, visina i promjer tržnih glava. Tijekom vegetacije radiča u 1994. godini srednje dnevne temperature zraka bile su neujednačene, pretežito više od za rast optimalnih, umjerenih (15-18 °C) uz neravnomjerno raspoređene oborine. U 1996. godini temperature su bile ujednačene i bliže optimalnim, uz izuzetno obilne i dobro raspoređene oborine, tako da je genetski potencijal kultivara mogao doći do izražaja. Zbog toga u 1994. godini nije bilo značajnih razlika između kultivara u prosječnoj masi glava i prosječnom prinosu, dok je u 1996. godini cv. Perla imao značajno najveću prosječnu masu glava (269 g) i prosječan prinos (1282 g/m2), dok su cv. Rubello, Ambra i Medusa imali podjednako najmanju masu (101, 116 i 124 g) i prinos ( 578, 469 i 686 g/m2). Prema rezultatima provedenog istraživanja može se zaključiti da se od talijanskih kultivara glavatog radiča za uzgoj u klimatskim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske može preporučiti cv. Perla.

glavati radič; kultivar; kvaliteta; prinos

nije evidentirano