hrvatski

Utjecaj navodnjavanja i gnojidbe dušikom na urod i kvalitetu zrna hibrida kukuruza (Zea mays L.)

Trogodišnje istraživanje (2010. do 2012. god.) provedeno je na pokušalištu Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, a dio je dugogodišnjeg stacionarnog pokusa. Istraživan je utjecaj navodnjavanja (glavni čimbenik A), gnojidbe dušikom (pod čimbenik B) i genotipa (pod podčimbenik C) na urod i kvalitetu zrna hibrida kukuruza (Zea mays L.). Navodnjavanje je provedeno u tri varijante gdje je A1 bila kontrolna varijanta. Na A2 varijanti sadržaj vode u tlu je održavan na razini 60 - 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK) dok je na A3 varijanti sadržaj vode u tlu održavan na razini 80 do 100% PVK. Gnojidba dušikom provedena je u tri varijante gdje je B1 bila kontrolna varijanta (0 kg N ha-1). Na B2 varijanti dodavano je 100 kg N ha-1, a na B3 varijanti 200 kg N ha-1. Osnovna gnojidba kukuruza dušikom (1/3 ukupnog dušika) obavljena je u jesen (UREA). Jednaka količina gnojiva unesena je predsjetveno u tlo. Tijekom razdoblja vegetacije izvršene su dvije prihrane KAN-om. Prva prihrana (1/6) obavljena je kultivacijom kukuruza u fazi 6-8 listova, a druga u fazi 8 do 10 listova (1/6). U istraživanju su korištena četiri hibrida kukuruza (FAO 500 i 600), C1= OSSK596, C2 = OSSK617, C3 = OSSK602 i C4 = OSSK552. Kukuruz je navodnjavan samohodnim sektorskim rasprskivačem, a trenutak početka navodnjavanja određen je mjerenjem vlažnosti tla pomoću Watermark senzorova. Provedena je uobičajena agrotehnika u proizvodnji kukuruza. Vremenske prilike tijekom istraživanja značajno su se razlikovale, posebice u pogledu količine oborine. Ističe se 2010. god. kao ekstremno kišna kada je na području Osijeka proglašena elementarna nepogoda prevelike količine oborine i poplave što je utjecalo na vrijeme izvođenja radova kao i rezultate istraživanja. Analizom varijance utvrđene su statistički vrlo značajne razlike u veličini uroda u sve tri godine istraživanja. Urod je rastao povećanjem norme navodnjavanja sa iznimkom 2010. god., kada je najviši urod (9, 24 t ha-1) ostvaren na kontroli (A1). Najizraženiji učinak navodnjavanja na urod zrna kukuruza bio je u ekstremno toplom i vrlo sušnom vegetacijskom razdoblju 2012. god. Učinak navodnjavanja na kemijski sastav zrna razlikovao se po godinama istraživanja. Sadržaj proteina u zrnu smanjen je povećanjem sadržaja vode u tlu na obje varijante navodnjavanja u 2010. i 2012. god. Nasuprot tome sadržaj škroba i ulja (n.s.) u zrnu rastao je na obje varijante navodnjavanja. Najizraženije povećanje sadržaja škroba zabilježeno je u 2012. god. Porastom količine dodane vode rasla je hektolitarska masa kukuruza dok je apsolutna masa smanjena. Gnojidba dušikom vrlo značajno je povećala urod zrna, sadržaj proteina u zrnu te hektolitarsku i apsolutnu u sve tri godine istraživanja. Utvrđen je vrlo značajan učinak genotipa na sva ispitivana svojstva tijekom trogodišnjeg istraživanja. Smjer i jačina korelacijskih veza između svojstava (međusobno) i čimbenika u istraživanju razlikovali su se po godinama istraživanja prvenstveno radi specifičnih vremenskih uvjeta 2010. god.

navodnjavanje ; gnojidba dušikom ; hibrid ; urod ; kemijski sastav zrna

nije evidentirano