hrvatski

Bit tehnike u dobu tehnike

Promišljanje znanstveno-tehničke epohe i govor o potencijalno razornom utjecaju tehnike na čovjeka i svijet vrlo često preskače jedno od osnovnih pitanja. To je, dakako, ono najočitije, odnosno pitanje što uopće tehnika jest. U ovom će se radu pitanje tehnike pokušati promisliti kroz njezinu spoznajnu vrijednost. Shvaćanje tehnike kroz njezinu spoznajnu vrijednost možemo promatrati na dva načina. Ontološki (spoznaja bitka) i epistemološki (samospoznaja). Prvi je put spoznaja bitka gdje dolazi do raskrivanja istine putem tehnike. Kao ilustraciju prvoga uzet ćemo Heideggerovo ontološko promišljanje tehnike. Drugo, epistemološko, pripada filozofiji Arnolda Gehlena. Naime, Gehlen smatra da je čovjek u središnjim područjima svoje prirode automatizam (kucanje srca i disanje, primjerice), stoga motivacija za objektivaciju rada dolazi iz naše prirode. Za Gehlena je stoga priroda sredstvo kojim čovjek izlazi iz sebe i iz nje se ponovo razumije. Dakle, u prvom, Heideggerovu, tumačenju čovjek pomoću tehnike sudjeluje u raskrivanju istine u smislu raskrivanja bitka, dok u drugome, Gehlenovu promišljanju čovjek uz pomoć tehnike sebe spoznaje-prevodi, te se epistemološka vrijednost nalazi u raskrivanju sebe/svoje vlastite prirode. Namjera je ovog epistemološkog promišljanja tehnike da nas, zaključno, od pokušaju naznačivanja odgovora na pitanje što tehnika jest dovede do otvaranja pitanja u čemu se krije opasnost ovakvog pristupa tehnici.

bit tehnike; Martin Heidegger; Arnold Gehlen

nije evidentirano