hrvatski

Paideia i neoplatonističke ideje o glazbenom odgoju i kulturi u renesansnom Dubrovniku u djelima Nikole Vitova Gučetića (1549.-1610.)

Zahvaljujući svojoj specifičnoj društveno- političkoj situaciji Dubrovnik je u renesansi predstavljao žarište kulture i umjetnosti te tako odigrao vrlo važnu ulogu i u povijesti hrvatske glazbe. U tom kontekstu su od ključne važnosti bile tzv. akademije, učena društva u kojima su se dubrovački intelektualci okupljali kako bi razmjenjivali svoja mišljenja o pojedinim aspektima umjetnosti, filozofije i književnosti. I glazba je zasigurno bila dio tih rasprava, a o tome nam svjedoče djela Nikole Vitova Gučetića, jednog od najistaknutijih intelektualaca renesansnog Dubrovnika. Analiza triju njegovih djela – Dijalog o ljepoti, O ustroju država, Upravljanje obitelji – pokazala je da su njegova stajališta o glazbi prije svega utemeljena na postavkama dvaju najpoznatijih antičkih filozofa, Platona i Aristotela. To je osobito vidljivo iz načina na koji se Gučetić bavio glazbom, raspravljajući o njoj prvenstveno s aspekta paideie, odnosno njezine odgojno-obrazovne uloge.

glazba ; renesansni Dubrovnik ; Nikola Vitov Gučetić ; kultura ; paideia ; neoplatonizam ; neoaristotelizam

nije evidentirano