hrvatski

Reakcija samooplodnih linija kukuruza na sadržaj vode i dušika u tlu

Na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek u Osijeku postavljeni su poljski pokusi tijekom tri godine (2006., 2007. i 2008.) po split- split-plot metodi. Glavni faktor pokusa (A) je bio navodnjavanje pri čemu je održavanje sadržaja vode u tlu imalo 3 varijante, A1 kontrola, A2 65-100 % PVK i A3 80-100 % PVK). Podfaktor (B) je bila gnojidba dušikom koja je također imala tri varijate, B1 = 0 kg N/ha, B2 = 100 kg N/ha i B3 = 200 kg N/ha). Pod - podfaktor(C) bile su samooplodne ili inbred linije kukuruza, C1 = Os 438-95, C2 = Os 30-8, C3 = Os 6-2 i C4 = Os 1-44. Samooplodne linije su kreirane na Poljoprivrednom institutu Osijek, a čine roditeljske komponente dva najzastupljenija tržišna hibrida kukuruza. Prije postavljanja pokusa, određena su fizikalna i kemijska svojstva tla i kvalitet vode za navodnjavanje. Tijekom vegetacije je mjeren sadržaj vode u tlu na svakoj varijanti navodnjavanja, a navodnjavati se počelo kada se sadržaj vode u tlu spustio do 65% PVK na A2 odnosno na 80% PVK na A3 varijanti. Obroci navodnjavanja za svaku varijantu određeni su temeljem izračunatih vodnih svojstava tla na kojem je vršeno istraživanje. Navodnjavano je samohodnim vučenim rasprskivačem tipa tifon, a izvor vode za navodnjavanje je bio dubinski zdenac čija je voda kvalitetno bila odgovarajuća za navodnjavanje. Dušik kao podfaktor u istraživanju dodan je u osnovnoj obradi, a dijelom u obradi prije sjetve i pri kultivaciji u prihrani prema varijantama gnojidbe (B2 i B3).Tijekom istraživanja praćeni su osnovni klimatski pokazatelji (temperatura zraka, oborine, insolacija, relativna vlaga zraka) kao i sadržaj vode u tlu elektronskim mjerenjem pomoću ukopanih gips blokova. Po završetku vegetacije, izvršena je žetva svake obračunske parcelice. Dobiveni uzorak je izmjeren i izračunat trenutni sadržaj vode u zrnu te je masa preračunata na površinu hektara pri 14% vlage zrna. Iz mase zrna su uzeti uzorci (800 g) u cilju određivanja sadržaja škroba, ulja, proteina, hektolitarska masa i masa 1000 zrna. Utvrđeno je da je godina imala utjecaj na prinos i istraživane komponente prinosa samooplodnih linija kukuruza. Primjena navodnjavanja na prinos zrna bila je statistički značajna u svim godinama istraživanja, a u godinama s više prisutnih ekstrema u vidu maksimalnih temperatura zraka (2007. i 2008.) najbolje rezultate imala je varijanta s najvišom razinom održavanja sadržaja vode u tlu (A3). Najveća razina primijenjene gnojidbe dušikom (B3) bila je opravdana samo u sušnoj 2007. godini dok je u ostalim godinama (2006. i 2008.) srednja razina gnojidbe (B2) bila dostatna za ostvarivanje najviših prinosa zrna. Utjecaj navodnjavanja rezultirao je značajnim razlikama samo u hektolitarskoj masi zrna i u sadržaju škroba u zrnu samooplodnih linija kurkuruza u 2008. godini istraživanja, tako da su navodnjavane varijante ostvarile veće vrijednosti prema kontroli (A1). U ostalim godinama istraživanja nisu zabilježene razlike u utjecaju navodnjavanja na hektolitarsku masu zrna kao i na sadržaj škroba u zrnu. Gnojidba N imala je utjecaja na svojstva sadržaj proteina i škroba u zrnu samooplodnih linija kukuruza. Primijenjene više razine gnojidbe N rezultirale su značajnim povećanjem sadržaja proteina, odnosno smanjenjem sadržaja škroba u zrnu u svim godinama istraživanja. Pod-podfaktor C (samooplodna linija kukuruza) rezultirao je statistički značajnim razlikama u prinosu zrna i komponentama prinosa u svim godinama istraživanja.

navodnjavanje ; gnojidba ; dušik ; samooplodna linija kukuruza ; prinos ; komponente prinosa.

nije evidentirano