hrvatski

Identifikacija, patogenost i rasprostranjenost vrsta gljiva iz porodica Botryosphaeriaceae i Diaporthaceae na vinovoj lozi u Hrvatskoj

Vinova loza jedna je od najvažnijih kultiviranih vrsta u Hrvatskoj. Fitopatogene gljive iz porodica Botryosphaeriaceae i Diaporthaceae u svijetu se navode kao značajni uzročnici bolesti drva v. loze, a zadnjih godina počinju se smatrati najvažnijim i najopasnijim patogenima v. loze uopće. Simptomi bolesti koje uzrokuju očituju se u vidu nekroe drvenastih dijelova biljke, rak rana, izbjeljivanja kore rozgve i dr., što može dovesti do djelomičnog ili potpunog sušenja trsova v. loze. U cilju identifikacije vrsta iz porodica Botryosphaeriaceae i Diaporthaceae uzimani su uzorci simptomatičnog drva v. loze s različitih lokaliteta unutar 12 vinogradarskih podregija Hrvatske te su iz uzoraka izolirane gljive u čistu kulturu. Identifikacija izolata gljiva do razine vrste provedena je na temelju analize njihovih fenotipskih karakteristika te molekularnim metodama (PCR analizom njihovih DNA-sekvenci molekularnih markera EF1-α i /ili ITS), uz usporedbu sa sekvencama referentnih izolata gljiva iz baze podataka GenBank (metodom BLAST i filogenetskom analizom). Nakon utvrđivanja taksonomskog statusa gljiva, provedeni su testovi patogenosti na mladicama i rozgvi, radi utvrđivanja stupnja patogenosti pojedinih vrsta. Iz porodice Botryosphaeriaceae utvrđeno je 5 vrsta (Diplodia seriata, D. coryli, Botryosphaeria dothidea, Neofusicoccum parvum, i Dothiorella sarmentorum), a iz porodice Diaporthaceae 3 vrste (Diaporthe ampelina, Dp. eres i Dp. foeniculacea). Vrsta N. parvum utvrđena je kao vrlo jak patogen, B. dothidea kao srednje jak patogen, a ostale tri vrste iz porodice Botryosphaeriaceae kao slabi patogeni. Iz porodice Botryosphaeriaceae najzastupljenija je bila D. seriata, a B. dothidea i N. parvum bile su srednje zastupljene, dok su D. coryli i Dh. sarmentorum bile gotovo neznatno zastupljene. Ovo je prvi nalaz D. coryli i Dh. sarmentorum kao patogena na v. lozi u svijetu, te prvi nalaz N. parvum u Hrvatskoj. Iz porodice Diaporthaceae kao jak patogen utvrđena je vrsta Dp. ampelina, koja je bila i najzastupljenija, dok je Dp. eres utvrđena kao srednje jak patogen, a Dp. foeniculacea kao slab patogen s tim da su obje vrste bile slabo zastupljene. Ovo je prvi nalaz za Dp. eres na v. lozi u svijetu, a za Dp. foeniculacea prvi nalaz u Hrvatskoj. Na temelju rezultata može se zaključiti da su simptomi sušenja v. loze na svim lokalitetima bili povezani s gljivama iz porodica Botryosphaeriaceae i Diaporthaceae. S obzirom da su vrste Dp. ampelina, B. dothidea i N. parvum pokazale značajan stupanj patogenosti i zastupljenosti, te su široko rasprostranjene u svim vinogradarskim regijama, može se zaključiti da bi one mogle imati primarnu ulogu u etiologiji bolesti drva v. loze u Hrvatskoj. Također, i vrsta D. seriata, koja je široko rasprostranjena u svim vinogradarskim regijama, mogla bi imati važnu ulogu u etiologiji navedenih bolesti unatoč slabijoj patogenosti.

Botryosphaeriaceae; Diaporthaceae; Hrvatska; Patogenost; Vinova loza

nije evidentirano