hrvatski

Pisma kao izvor za glazbenu historiografiju na primjeru drugog sveska Kuhačeve korespondencije

Kuhačeva korespondencija sačuvana je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu među njegovom literarnom ostavštinom (HR-HDA 805, 52/1-13). Drugi svezak (52/2) koji je predmet ovog istraživanja obuhvaća relativno dugo razdoblje od pet godina (1. 1. 1864. do kraja 1869. godine) u dvjestotinjak numeriranih te desetak nenumeriranih pisama pisanih pretežito njemačkim jezikom i 27 hrvatskih pisama koje je Kuhač sastavljao i slao prijateljima, rodbini, poslovnim suradnicima i dr. iz Osijeka, povremeno iz Zagreba te s ostalih putovanja. Pisma su klasificirana prema tipu odnosa (privatna, poslovna: kontakti s nakladnicima i narudžbe za muzikalije ; obavijesti o Kuhačevom radu ; stavovi o istraživanjima ; ostali poslovi), no posebna pozornost pridaje se: 1) Kuhačevim stavovima o sebi samome i svojoj obitelji te biografskim pojedinostima 2) Kuhačevim interesima i stavovima o važnosti svoga rada i zadacima na području istraživanja (od pedagoških do istraživačkih) 3) o organizaciji glazbenog života u Osijeku i gradovima u kojima boravi 4) o viđenju kulturne politike onoga doba. Moguće je staviti ih u kontekst Kuhačeva javnog djelovanja i uspostaviti odnos s realitetom glazbenih i kulturno-političkih zbivanja u Osijeku i Zagrebu onoga doba. Tako se dolazi do zaključaka o vjerodostojnosti Kuhača kao komentatora suvremenih zbivanja, ali je još vredniji njegov subjektivan stav i procjena kulturno-glazbenih zbivanja u hrvatskim zemljama.

Franjo Ksaver Kuhač; korespondencija; muzikologija; etnomuzikologija; terensko istraživanje; 19. stoljeće

nije evidentirano