Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 681617

Crkva Majke Božje u Voćinu i kasna gotika u Slavoniji


Vukičević-Samaržija, Diana
Crkva Majke Božje u Voćinu i kasna gotika u Slavoniji // Voćin. Crkva i svetište. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, Požega - Voćin, 9. i 10. prosinca 2011. / Žuljević, Ivica (ur.).
Požega: Biskupski ordinarijat, Požega, 2013. str. 256-263 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Crkva Majke Božje u Voćinu i kasna gotika u Slavoniji
(The Church of Our Lady of Voćin and Late Gothic in Slavonia)

Autori
Vukičević-Samaržija, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Voćin. Crkva i svetište. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, Požega - Voćin, 9. i 10. prosinca 2011. / Žuljević, Ivica - Požega : Biskupski ordinarijat, Požega, 2013, 256-263

ISBN
978-953-7647-18-6

Skup
Voćin - crkva i svetište

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 09-10.12.2011.

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Voćin; Ilok; Kaptol; Marijanci; Slavonija; franjevačka crkva; kasna gotika; svod
(Voćin; Ilok; Kaptol; Marijanci; Slavonia; Franciscan Church; Late Gothic; Vault)

Sažetak
Današnja novosagrađena župna crkva sv. Marije od Pohoda, faksimilno ponavlja crkvu nekoć franjevačkoga samostana u Voćinu i sadržava ulomke izvorne crkve. Crkva i samostan, građeni krajem XV. st. donacijom Iločkih, doživjeli su tijekom povijesti snažna razaranja i obnove. Srednjovjekovna crkva nakon barokne obnove ostala je sačuvana u svojoj formi s djelomično sačuvanom arhitektonskom plastikom. Bombardirana u II. svjetskom ratu, ostala je 1944. bez krova. Stajali su samo zidovi do sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je započela njezina obnova. U Domovinskome ratu 1991., crkva i ostatci samostana ponovo su bili gotovo u potpunosti srušeni. Srednjovjekovno zdanje, svojom formom jednobrodne crkve užega poligonalnog svetišta s kontraforima, rješenje je koje su na prostoru Slavonije proširili franjevci, dok su osnivači - visoko plemstvo, svojim donacijama oblikovali i obogatili ljusku prostora. Upravo na tim elementima arhitekture čitamo moć, utjecaj i ukus velikaških obitelji Iločkih, Batthvany i Bathory te promjene i putove dopiranja stila. Analizom starih fotografija i kamenarskih pojedinosti - stope svoda, svodnih rebara i profila prozorskih okvira - odredila se njezina visoka estetska razina. Oblikovanje gornje ljuske prostora u predloženim rekonstrukcijama, uspoređene s rekonstrukcijom svoda crkve sv. Ane u Iloku i kapele u Novoj Rači, smješta ova rješenja u češki kasnogotički umjetnički krug. Komparativnom analizom arhitektonske plastike s ulomcima rebara u Iloku, prozorskih okvira franjevačke crve u Segedinu (Szeged) i crkve u utvrdi Požeškoga Kaptola te južnoga portala crkve u Marijancima, slaže se slika bogatstva kasnogotičkoga sakralnoga graditeljstva Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202684-2691 - Arhitektura i urbanizam hrvatskoga kasnog srednjovjekovlja (Danko Zelić, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Diana Vukičević-Samaržija, (42245)