engleski

The images of refugeeness in postsocialist Croatia

Rad analizira medijske reprezentacije izbjeglištva (tražitelja azila, azilante) u Hrvatskoj. Točnije, koristeći metodu analize diskursa pokazuje dominante medijske diskurzivne prakse koje osciliraju između dva suprotstavljena pola: represije i sućuti. U radu se pokazuje da su ta dva suprotstavljena pola u stvari dijalektički povezana te da se vrte oko „izbjegličkog“ golog života (Agambenovog bare life). Nadalje se daje objašnjenje zašto je tome tako. Točnije, na koji način dva suprotstavljena diskursa i za njih vezane institucionalne i društvene prakse „produciraju“ goli život kao locus političke moći kao biomoći i politike kao biopolitike. Ti diskursi i prakse nastavljaju se na prakse „biologizacije“ kulture tj. utemeljenja dominantnih identiteta u „biološko“ tkivo (naroda, zemlje itd.) te još uvijek živog, biološki utemeljenog, kulturnog rasizma (Balibar).

discours; biopolitcs

nije evidentirano