Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 681365

Vrednovanje utjecaja knjižnice na ruralnu otočnu zajednicu


Dragija Ivanović, Martina
Vrednovanje utjecaja knjižnice na ruralnu otočnu zajednicu 2012., doktorska disertacija, Odjel za informacijske znanosti, Zadar


Naslov
Vrednovanje utjecaja knjižnice na ruralnu otočnu zajednicu
(Library impact measurement on the rural island community)

Autori
Dragija Ivanović, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za informacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
06. 07

Godina
2012

Stranica
294

Mentor
Aparac-Jelušić, Tatjana

Neposredni voditelj
Badurina, Boris

Ključne riječi
Narodna knjižnica; ruralne knjižnice; otočke knjižnice; vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu
(Public libraries; rural libraris; library impact on the community)

Sažetak
Tema je ovog rada vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu na primjeru otočkih ruralnih zajednica u mjestima Sali i Kolan. Rad je podijeljen u četiri cjeline – prva cjelina bavi se teorijskim i metodološkim ishodištima za proučavanje uloge narodne knjižnice u zajednici, drugi se bavi vrednovanjem utjecaja knjižnice na zajednicu, treći promišljanjem o ulozi i utjecaju narodnih knjižnica u ruralnim i ruralnim otočkim zajednicama, a u četvrtom su predstavljeni rezultati istraživanja utjecaja narodnih knjižnica na ruralna otočka mjesta. U prvoj cjelini, uloga narodnih knjižnica u zajednici analizirana je na temelju teorijskih promišljanja o ulozi narodne knjižnice u društvu i pozicije narodnih knjižnice u strateškim dokumentima. Narodna knjižnica jedna je od važnijih institucija koja djeluju u zajednici i upravo zbog te uloge narodna knjižnica je analizirana kao javni prostor, knjižnica kao dio zajednica i osnovne djelatnosti koje osigurava korisnicima i potencijalnim korisnicima. Kroz prvo poglavlja ukazalo se na veliki potencijal narodne knjižnice i smjer razvoja narodnog knjižničarstva. Posebno je naglašena inkluzivna uloga knjižnice u društvu. Druga cjelina posvećena je vrednovanju utjecaja knjižnice. Posebna pozornost posvećena je terminologiji i važnosti određenja termina 'ishod' i 'utjecaj'. Predstavljena je tipologija utjecaja knjižnice na zajednicu kroz niz primjera koji su nastali na temelju teorijskih promišljanja ili istraživačkih projekata. Drugo poglavlje ukazalo je na mogućnosti i potrebu vrednovanja utjecaja knjižnice na zajednicu i omogućilo uvid u metodologiju koja se koristila u predstavljenim istraživanjima. Ta metodologija korištena je za izgradnju istraživačkog okvira za istraživanje utjecaja knjižnice u Salima i Kolanu. U drugome je poglavlju naglašena je važnost korištenja kvalitativne metodologije u istraživanjima utjecaja na zajednicu. S obzirom da je zadaća i uloga knjižnice uvelike određena zajednicom u kojoj djeluje u trećoj cjelini opisane su karakteristike ruralnih zajednica, otoka i ruralnih knjižnica. Karakteristike otočnih ruralnih zajednica kao što su naročit tip socijalne solidarnosti i kontrole, osebujnost tradicijske kulture, svjetonazora i sustava vrijednosti u korelaciji su s odgovornom ulogom narodne knjižnice u takvim zajednicama. One su često jedini kulturni centri, mjesta susreta, informacijski centri i prvi partneri obrazovnih institucija. Poslovanje knjižnica u takvim mjestima određeno je financijskom snagom mjesta, kvalitetama i znanju knjižničara i prepoznatljivošću programa prilagođenih otočkom habitusu. U četvrtoj cjelini predstavljeni su rezultati istraživanja utjecaja knjižnice na zajednicu koje je provedeno u otočkim mjestima Sali i Kolan. Središnji interes ove studije bio je spoznati vezu između zajednice i knjižnice i istražiti kakav utjecaj knjižnica ima na zajednicu. Kao istraživačka strategija korištena je studija slučaja a istraživački alati su bili analiza dokumenata, intervjui, fokusne grupe i upitnik. Koristila se 'mješovita metoda' jer je u literaturi upravo ta metoda preporučena za istraživanje otočnih zajednica. Također, istražila se i primjerenost modela za vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu. Istraživanjem su obuhvaćene sljedeće kategorije ispitanika: eksperti iz područja narodnog knjižničarstva, donositelji odluka na lokalnom, županijskom i nacionalnom nivou i lokalno stanovništvo. Rezultati istraživanja potvrdili su hipoteze istraživanja i dali odgovore na postavljena istraživačka pitanja: koja je uloga knjižnice u životu ruralne otočne zajednice ; utječu li specifičnosti otočne zajednice i na specifičnost knjižničnog poslovanja i upravljanja te pružanja usluga na otoku ; na koji način knjižnice sudjeluju u kulturnom životu zajednice ; jesu li dosadašnji načini prikupljanja podataka o upravljanju knjižnicama donositeljima odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini mogli pomoći pri utvrđivanju uloge knjižnice u tim zajednicama, i načina njezina financiranja te koje su primjerene metode i modeli za vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu. Rezultati istraživanja pokazali su da su knjižnice u Salima i Kolanu prepoznate kao važne institucije u zajednici i da knjižnica doprinosi zajednici koja se očituje kao percepcija mjesto zajedništva i mjesta na kojem se odvija socijalna interakcija. Otoci kao specifična odredišta imaju otežan pristup kvalitetnijim i bogatijim kulturno- obrazovnim sadržajima pa je knjižnica oaza u kulturnoj ponudi otoka ali i jedini javni prostor kojeg lokalno stanovništvo može nesmetano koristiti. Najvjerniji korisnici knjižnica u oba mjesta su djeca i mladi pa je većina usluga usmjerena upravo tim dobnim skupinama. Donositelji odluka i eksperti nisu suglasni oko mogućeg koncepta razvoja otočkih i ruralnih knjižnica. Njihove odluke temelje se na osnovnim statističkim podacima o poslovanju knjižnice te istraživanja o utjecaju knjižnice na zajednicu ne prepoznaju kao nužan preduvjet za kategorizaciju knjižnica i jedan od kriterija za dodjelu sredstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
122-1221210-0759 - Vrednovanje knjižničnih službi i usluga: akademske i narodne knjižnice (Kornelija Petr Balog, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek,
Sveučilište u Zadru

Autor s matičnim brojem:
Martina Dragija Ivanović, (271051)