hrvatski

Poljoprivreda Dalmacije u XIX. i XX. stoljeću

Poljoprivreda Dalmacije uvjetovana je njenim reljefom, vrstom tla, te klimatsko – zemljopisnim položajem koji spada u red zemalja mediteranske klime. Od davne povijesti pa sve do danas nailazila je na razne nedaće i poteškoće koje su uzrokovali neprekidni ratovi, pustošenja, uništena područja nakon prodora osvajača, rušenje starih i stvaranje novih društvenih odnosa. Od kada su Grci donijeli vinovu lozu u područje Dalmacije, ona je glavna i najrasprostranjenija kultura, koja je u 19. stoljeću, nažalost stradala o filoksere i nikada se nije uspijela oporavit do razine na kojoj je bila prije stradavanja. Uz vinovu lozu, najraširenija kultura je maslina. Od voćaka nalazimo šljive, jabuke, kruške, orahe, breskve, trešnje, višnje, dinje, smokve, bademe i limune te naranče. Što se tiče ratarskih kultura, uzgajala se pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, proso i sirak. Uzgajao se i duhan, buhač i pamuk. Pašnjaci i livade su bili opustošene svojom vegetacijom. Povrtlarstvo Dalmatince nije previše zanimalo jer su imali dovoljno samoniklog jestivog bilja kojim su se hranili. Od stoke najviše su uzgajali ovce i koze, no uzgajali su se i konji, magarci, goveda, svinje i perad, a i pčelarstvo je bilo razvijeno. Bez obzira na raznolikosti kultura u Dalmaciji poljoprivreda i stočarstvo su siromašni i nerazvijeni.

Dalmacija; poljoprivreda; povijest; uzgoj; obrađivanje zemlje

nije evidentirano