hrvatski

preferencije učenika mlađeg školskog uzrasta prema likovnoj umjetnosti 20. stoljeća u nastavi likovne kulture

Kultura se u 21. stoljeću konstituira na novim temeljima, a sociologijske teorije kulture na koje smo navikli gube bitku u dodiru s novom globalnom zbiljom. Razvojem tehnologije i ekonomskim rastom suvremenih društava raste broj informacija i znanje, dok tehnologije informiranja u suvremenoj kulturi postaju sve više vizualne. Zaokret u teoriji kulture suvremenog doba vidljiv je u sve snažnijoj izloženosti kulture jakom utjecaju slike, vizualnih medija i vizualne komunikacije. Likovna kultura kao nastavni predmet neophodna je u sustavima humanistički usmjerenog odgoja i obrazovanja, pogotovo danas u doba socijalizacije i komunikacije slikom. Istraživanja Callaway & Kear (2000) prepoznala su važnost vizualno- likovnog odgoja i obrazovanja u odgoju djece i mladih. Tako, smatraju autori, likovna umjetnost ne samo da osigurava pouzdan teren za dobro poučavanje mnogih drugih nastavnih predmeta, nego i pomaže u cjelokupnom razvoju dječjih sposobnosti. Proces učenja i podučavanja kroz sadržaje likovnih umjetnosti unutar nastavnog predmeta Likovna kultura sinergijska je aktivnost koja kroz likovno izražavanje uključuje različite afektivne, motoričke i kognitivne sposobnosti djeteta, a cjelokupan razvoj navedenih sposobnosti odvija se kroz autentičnu, samorefleksivnu učeničku aktivnost. Likovna kultura kao nastavni predmet sastavni je dio obaveznog osnovnog obrazovanja koji pomaže učenicima shvatiti strukturalne odnose svijeta otvarajući nove horizonte gledanja, stvarajući temeljne preduvjete za razvoj razmišljanja, mašte, senzibilnosti i motoričke aktivnosti. Pri tome se likovne aktivnosti fokusiraju i na društveni i kulturni aspekt čime učenik postaje svjestan svog kulturnog konteksta i društvenog okružja. Vizualno-likovne aktivnosti jedan su od najdragocjenijih oblika učeničkog samoizražavanja koje se odvija u ozračju spontanog izražavanja kao rezultat koordinacije vizualno-likovnog i spoznajno-ekspresivnog stvaralaštva učenika i razumijevanja likovno-umjetničkog stvaralaštva drugih. Stvaralaštvo drugih - susret s likovnim djelom - omogućava razvijanje vizualno-likovnog mišljenja i razumijevanje likovnog jezika, što je nužan faktor za razumijevanje likovne umjetnosti općenito, a posebno likovne umjetnosti 20. stoljeća. U ovom istraživanju ispitali smo likovne preferencije učenika nižih razreda osnovne škole prema likovnoj umjetnosti 20. stoljeća, slikarskim pravcima do 1900. i likovnim djelima bez umjetničke vrijednosti s obzirom na različite faktore koji mogu utjecati na učeničke preferencije i to: individualne faktore (uzrast, spol, opće sposobnosti), te društvene i socijalne faktore (obrazovanje roditelja, likovna edukacija, učestalost posjeta galerijama i muzejima). Rezultati istraživanja učeničkih preferencija slikarskih pravaca 20. stoljeća, slikarskih pravaca do 1900. godine i likovnih reprodukcija bez umjetničke vrijednosti s obzirom na uzrast i spol iskazanih u prvom mjerenju učeničkih preferencija ukazuju da učenici oba uzrasta (i prvi i treći razred) bez obzira na spol u velikoj mjeri preferiraju različite slikarske pravce do 1900. godine te da navedena likovna djela učenici u daleko većoj mjeri preferiraju od likovnih pravaca 20. stoljeća. Na isti način (bez razlika s obzirom na uzrast i spol), učenici su skloniji likovnim djelima bez umjetničke vrijednosti nego slikarskim pravcima 20 stoljeća. Od slikarskih pravaca 20. stoljeća, učenici oba uzrasta preferiraju fovizam, pop art i nadrealizam u odnosu na kubizam i apstraktne umjetnosti. Iz navedenog smo zaključili kako učenici od slikarskih pravaca 20. stoljeća preferiraju likovne pravce s prepoznatljivim motivom, čistijim bojama i trodimenzionalnim prikazom oblika i prostora (fovizam, nadrealizam, pop-art), dok su manje skloni likovnim pravcima 20. stoljeća u kojima je teže uočiti prostorne odnose, koji su apstraktni ili teže figurativno prepoznatljivi (kubizam, apstraktno slikarstvo). Stariji učenici povoljnije ocjenjuju likovne pravce 20. stoljeća od mlađih učenika. Oba spola podjednako ocjenjuju slikarske pravce 20. stoljeća, izuzev nadrealizma koji sveukupno povoljnije ocjenjuju dječaci. U istraživanju smo također željeli utvrditi utjecaj edukacije na preferencije učenika prema likovnim pravcima 20. stoljeća. Edukacija koja se temeljila na promatranju likovnih djela uz pomoć igre lutkom bez obzira na uzrast i spol statistički je značajno utjecala na promjene učeničkih preferencija (u smislu znatnog povećanja učeničkih preferencija) s obzirom na svaki pojedini likovni pravac 20. stoljeća (nadrealizam, kubizam, pop-art, fovizam, apstraktna umjetnost). Dokazali smo da je edukacija koja uključuje promatranje likovnih djela i igru lutkom izrazito uspješna te, s obzirom na dokazanu uspješnost (za sve promatrane pravce), smatramo da bi se mogla primjenjivati u nastavi Likovne kulture prilikom susreta učenika s različitim djelima likovne umjetnosti 20. stoljeća. Također smo dokazali da je edukacija koja je uključivala učeničko oblikovanje na tragu pojedinih likovnih pravaca 20. stoljeća ostvarila značajno povećanje preferencija likovnih djela 20. stoljeća prema likovnim djelima nadrealizma, kubizma, pop-arta i apstraktne umjetnosti, kod oba uzrasta i bez obzira na spol. S obzirom na uzrast, navedena vrsta likovne edukacije u likovnom pravcu fovizam nije djelovala na učenike trećih razreda, dok je kod fovizma uočen pomak u preferencijama kod učenika prvog razreda. Ova vrsta edukacije s obzirom na fovizam nije uspješno djelovala niti na dječake niti na djevojčice. Edukacija promatranje likovnih djela pokazala se izrazito manje uspješnom od prethodne dvije vrste edukacije. Ovim istraživanjem utvrdili smo da se odnos prema likovnoj umjetnosti razvija učenjem, što se očitovalo u porastu učeničkih preferencija prema umjetničkim djelima 20. stoljeća te možemo zaključiti da je model likovne edukacije iznimno bitan čimbenik koji utječe na promjene učeničkih preferencija u odnosu na likovne pravce 20. stoljeća. Ističemo kako model likovne edukacije treba biti povezan s učeničkim razumijevanjem, doživljajima, osjećajima i iskustvom. Istražujući utjecaj ostalih faktora (obrazovanje roditelja, opće sposobnosti učenika i navika posjećivanja muzeja i galerija) na preferencije učenika nižih razreda osnovne škole, utvrdili smo da oni uglavnom ne utječu na likovne preferencije učenika prema likovnim pravcima 20. stoljeća.

kultura; vizualna kultura; likovna kultura; likovni odgoj i obrazovanje; likovne preferencije učenika; umjetnost 20. stoljeća; edukacija

nije evidentirano