hrvatski

Rod u inojezičnom hrvatskom: lingvistički i psiholingvistički pristup

Nakon uvodnoga dijela u radu je prikazano kako je rod obrađen u suvremenim gramatikama namijenjenima izvornim govornicima i u onim gramatikama čiji su ciljni korisnici neizvorni govornici. Dan je pregled ovladavanja rodom u hrvatskome kao prvome i drugome jeziku iscrpno su se prikazali tipovi imeničke te pridjevsko-zamjeničke sklonidbe, obilježja fleksijskih morfema, njihova gramatička značenja i njihov odnos. Usustavila su se pravila o predvidljivosti roda u hrvatskom jeziku kako bi se olakšalo ovladavanje njime kao J2. Predstavljena je nova podjela imenica na vrste, u skladu s prototipnom teorijom, prema odnosu roda, dočetka, broja, sklonidbe i spola osobe na koju se imenica odnosi. Opširno je predstavljeno istraživanje prepoznavanja roda rjeđih riječi provedeno na učenicima hrvatskoga kao inoga jezika. Pokazalo se da velika većina određuje rod na temelju dočetka i da je takvim načinom moguće s visokom vjerojatnošću prepoznati rod čak i vrlo rijetkim imenicama, a da će učenici hrvatskoga kao inoga jezika usvajanjem prototipnih pravila o odnosu dočetka i roda već na stupnju B1 po ZEROJ-u biti sposobni točno prepoznati rod velike većine imenica. Provedeno istraživanje opravdava potrebu za predloženom podjelom, opisom i poučavanjem imeničkoga roda u hrvatskomu kao inomu jeziku.

hrvatski jezik kao J2; ovladavanje rodom; prepoznavanje roda; morfologija

nije evidentirano