hrvatski

Prezaduženost kao društveni proces

Polazeći od slučaja dužnika s kreditima u švicarskim francima u Hrvatskoj, kao primjera „ekstremnog slučaja“ koji je kao takav iznimno ilustrativan za teorijsko razmatranje društvenog procesa u pitanju (Eisenhardt, 1989), u ovom će se radu nastojati sistematizirati aspekati problema (pre)zaduženosti. Preliminarni rezultati analize pisanih narativa samih dužnika, prikupljenih u sklopu istraživanja kreditnih dužnika u veljači 2012. godine, pokazuju kako je zaduženost, osim što se može konstatirati kao stanje, potrebno teorijski koncipirati kao društveni proces. Analiza narativa o iskustvima sudionika može upozoriti na neke tipične strukturne i situacijske okolnosti koje su doveli do trenutne situacije prepoterećenosti dugom. Primjerice, kontekstualne okolnosti poput slabe reguliranosti podstanarstva, nepostojanja stambene politike i vrlo visokih cijena nekretnina uvelike su, prema svjedočanstvima samih ispitanika, utjecale na to da odluče rješavati svoje stambeno pitanje upravo putem kreditnog zaduživanja. Potom, analizom narativa sudionika moguće je dobiti i uvid o tome kako sami sudionici konstruiraju značenja i kroz koji interpretativni okvir promatraju situaciju u kojoj se danas nalaze, te koje strategije nošenja s problemom koriste. Primjerice: kako uopće preživljavaju oni kojima na plaćanje kredita odlazi preko 75% ukupnih mjesečnih prihoda kućanstva? Također, ukoliko zaduženost promatramo kao proces, onda analiza narativa u kojima sudionici izlažu okolnosti koje su ih dovele do današnje situacije poteškoće s otplatom duga, može ukazati na to da postoje kritični „životni događaji“, a koji se u procesu stvaranja „prezaduženih subjekata“ pojavljuju kao prijelomni okidači. Konkretno, preliminarna analiza ukazuje da se događaji poput rastave braka, gubitka posla, obolijevanja, pa čak i rođenja djeteta, mogu pojaviti kao prijelomni momenti koji dovode do situacije nemogućnosti pokrivanja duga i padanja u teško siromaštvo. Istraživanje je provedeno putem online upitnika, na prigodnom uzorku (N=1321), a uključivalo je i pitanje otvorenog tipa u kojem su ispitanici zamoljeni da, ukoliko žele, napišu priču o vlastitom iskustvu vezanom uz kredit ili nekom drugom iskustvo u poslovanju s bankom, što je učinilo 176 ispitanika. Rezultati istraživanja poslužit će kao empirijski temelj za konceptualizaciju i skiciranje mogućih odgovora na pitanja o uzrocima, strukturi i društvenim posljedicama dužničke krize koja je pogodila preko 100.000 kućanstava u Hrvatskoj.

dug; banke; prezaduženost; dužnička kriza; društveni proces; analiza narativa

nije evidentirano