Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 679941

Suodnos poetika usmene i pisane književnosti u Kneževićevoj poeziji


Banov-Depope, Estela
Suodnos poetika usmene i pisane književnosti u Kneževićevoj poeziji // "Zbornik o Petru Kneževiću" : zbornik radova sa znanstvenog skupa “Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme”, Visovac - Skradin - Knin, 28.-29. listopada 2002. / Jembrih, Alojz (ur.).
Zagreb, Šibenik: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2003. str. 13-30 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Suodnos poetika usmene i pisane književnosti u Kneževićevoj poeziji
(The interference between poetics of oral and written literature in the poetry of Petar Knežević)

Autori
Banov-Depope, Estela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
"Zbornik o Petru Kneževiću" : zbornik radova sa znanstvenog skupa “Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme”, Visovac - Skradin - Knin, 28.-29. listopada 2002. / Jembrih, Alojz - Zagreb, Šibenik : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2003, 13-30

ISBN
953-6163-74-8

Skup
Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme

Mjesto i datum
Visovac, Skradin, Knin, Hrvatska, 28-29.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Folklorizam; prosvjetiteljstvo; versifikacija; bugaršćica; poetika; Petar Knežević.
(Applied folklore; Enlightenment; poetics; versification; badesc tradition (bugarštica); Petar Knežević.)

Sažetak
U radu se s kjiževnopovijesnog, kulturološkog, poetičkog i komunikološkog motrišta analizira poetski opus Petra Kneževića (1702 - 1768). Recepcijski horizonti sredine u kojoj je Knežević djelovao određeni su dominacijom tradicijske kulture koja je zahtijevala da se autori prilagode estetičkim i poetičkim kanonima tradicijske usmene književnosti. Fenomen folklorizma, prisutan i u tekstovima izrazite prosvjetiteljske intencije drugih hrvatskih pisaca i pjesnika ovog razdoblja namijenjenim najširoj recepciji, jedno je od obilježja Kneževićevih stihova koje se sagledava u kontekstu šireg europskog kulturnog procesa obnove narodne kulture. Pjesnički su tekstovi Petra Kneževića istovremeno uvjetovani poetičkim zakonitostima usmene i pisane književnosti jer su već u trenutku nastanka bili namijenjeni pjevanju i javnoj izvedbi auditivnim putem, a ne individualnom čitanju, pa se autor u njima svjesno poslužio retoričkim i poetičkim postupcima usmjerenim izazivanju čuvstava koja su, osim primarne religiozne funkcije, imala i estetsku dimenziju. Pitanje estetske komponente pučkog duhovnog pjesništva u Kneževićevim se stihovima dovodi u suodnos s poetikom tradicijskih usmenih lirskih oblika, osobito baladnih formi bugaršćica koje tijekom 18. stoljeća postepeno nestaju iz usmenog optjecaja. Raznovrsnost versifikacijskih postupaka svjedoči o adaptaciji klasičnih oblika, franjevačkim uzorima koji su oblikovali europsku duhovnu tradiciju, ali i o izvornim oblicima koji se nadovezuju na stariju hrvatsku anonimnu tradiciju osmeračkog duhovnog pjesništva te na pjesnikove neposredne prethodnike - Jurja Barakovića i Tomu Babića. Posebna se pozornost posvećuje Kneževićevoj strofi koja se sagledava kao folklorističko preoblikovanja i sinteza sastavnica hrvatske bugaršćičke tradicije i pučkog osmeračkog duhovnog pjesništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Estela Banov, (189594)