hrvatski

Augustin Kažotić u riječi i slici: Razmatranja o prvom hrvatskom blaženiku s kratkim ikonografskim dodatkom

Blaženi Augustin Kažotić rođen je oko 1260/65. od poznate trogirske obitelji Kažotić. Kao mladić ulazi u dominikanski red. Prve elemente znanja stekao je najvjerojatnije u splitskome dominikanskom samostanu, odakle je zbog izvanredne nadarenosti i ljubavi prema knjizi 1286. poslan u Pariz na specijalni studij iz teologije. Kao mladi doktor teologije i poznat propovjednik, Augustin se 1301. uključuje u papinsko poslanstvo koje u Hrvatsku i Ugarsku vodi bivši dominikanski general kardinal Nikola Boccasini. Kad je Boccasini postao papa (Benedikt XI.) nepuna dva mjeseca nakon izbora (9. prosinca 1303.) imenovao je svoga redovničkoga subrata Augustina zagrebačkim biskupom. Po dolasku u Zagreb poduzetni biskup obnavlja liturgijski život, reformira zajednicu kanonika, u svjetlu odluka Trećeg lateranskog sabora (1179.) organizira katedralnu školu, u zajedništvu s klerom raspravlja o obnovi duhovnoga života i materijalnom stanju biskupije (sinode 1307. i 1314.), energično brani prava Crkve siromašnih, financira gradnju crkava i ustanova kršćanske ljubavi. Papa Klement V. pozvat će Kažotića, zajedno s kaločkim nadbiskupom i erdeljskim biskupom na opći crkveni sabor u Vienni, kod Liona (1311.-1312.). Kao delegat ugarsko-hrvatskog episkopata, Kažotić je 1318. otputovao u Avignon, gdje je, u ime ostalih biskupa, papi Ivanu XXII. izložio stvarno vjersko i socijalno stanje u ugarsko-hrvatskom kraljevstvu. To je jako uvrijedilo i razljutilo kralja Karla Roberta, koji je Kažotiću zabranio povratak u Zagreb. Zbog toga Augustin od 1318. do 1322. boravi u papinskom Avignonu i odatle upravlja zagrebačkom biskupijom. Tu je sastavio dva teološka spisa: Raspravu o siromaštvu i Izlaganja o praznovjerju i svetogrđu. Kako kralj nije dopustio Augustinu povratak u Zagreb, papa Ivan XXII. šalje ga ljeti 1322. u Luceru (južna Italija), gdje će neumorni pastir u nepunu godinu dana steći nepodijeljene simpatije puka i 3. kolovoza 1323. napustiti ovaj svijet na glasu svetosti. Na njegovu grobu u Luceri, prema svjedočanstvu suvremenika, dogodila su se brojna čudesa. Iako je već 20. listopada 1325. kalabrijski vojvoda Karlo zamolio papu da Augustina proglasi svetim, trebat će čekati 4. travnja 1702. da ga papa Klement XI. proglasi blaženim. U više od šest i pol stoljeća od Kažotićeve smrti u Hrvata i među stanovnicima južnotalijanskoga grada Lucere nikad nije prestalo štovanje uzor-biskupa kakav je bio dominikanac iz Trogira bl. Augustin Kažotić.

Augustin Kažotić; 13./14. stoljeće; Zagreb; teologija; školstvo

nije evidentirano