Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 679775

Između elitizma i demokratizacije: standardni jezik u akademskoj zajednici


Matešić, Mihaela; Plešković, Maša
Između elitizma i demokratizacije: standardni jezik u akademskoj zajednici // Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću / Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan, Antunović, Goranka (ur.).
Zagreb: Srednja Europa, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2014. str. 23-42 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Između elitizma i demokratizacije: standardni jezik u akademskoj zajednici
(Between elitism and democratisation: the standard language in academic community)

Autori
Matešić, Mihaela ; Plešković, Maša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću / Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan, Antunović, Goranka - Zagreb : Srednja Europa, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2014, 23-42

ISBN
978-953-7963-10-1

Skup
Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću, XXVII. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjeju lingvistiku

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 18-20.04.2013.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Standardni jezik ; visoki varijetet ; niski varijetet ; akademska zajednica ; jezični stavovi
(Standard Croatian ; high variety ; low variety ; academic community ; language attitudes)

Sažetak
Standardni je jezik u uporabi obilježen postojanjem varijeteta. Sociolingvistička istraživanja u hrvatskome jeziku upozoravaju na to da suvremeni hrvatski jezik, terminima D. Kalogjere, ima svoj visoki i niski varijetet. Oni se međusobno razlikuju svojim fonološkim, morfološkim i sintaktičkim značajkama. Varijetetnost standardnoga jezika opisuje i funkcionalna stilistika, koja je značajke pojedinoga varijeteta redovito prepoznavala kao značajke određenoga funkcionalnog stila. Da je ipak riječ o značajkama koje nadilaze funkcionalnu obilježenost, potvrđuje činjenica da se oba varijeteta rabe i u akademskoj zajednici, gdje bismo, prema načelima definiranima u funkcionalnoj stilistici, očekivali samo visoki varijetet. Budući da djelovanje u akademskoj zajednici zahtijeva od govornika svjesnu i svakodnevnu uporabu standardnoga jezika u znanstvenim i stručnim tekstovima, u pisanoj (znanstveni i stručni članci, knjige, studentski seminarski radovi i sl.) i govornoj komunikaciji (predavanja, predstavljanja i sl.) pretpostavlja se da ti govornici prepoznaju značajke visokoga varijeteta. Iskustvo međutim pokazuje da se u akademskoj praksi visoki varijetet ipak rijetko rabi. Mogući su uzroci tome neovladavanje visokim varijetetom (kroz školski sustav ta se kompetencija ne stječe u punoj mjeri), ali i razvijanje stavova prema visokome varijetetu na temelju kojih se on shvaća kao arhaičan, artificijelan i neneutralan idiom. Zanimljivo je pritom propitati i postoje li razlike u stavovima prema visokome varijetetu između akademskih građana koji su strukom filolozi (posebice kroatisti) i akademskih građana obrazovanih u drugim znanstvenim područjima. Poznavanje visokoga varijeteta i stavovi o njemu u ovome se radu ispituju na primjeru riječke akademske zajednice, pomoću upitnika provedenog na odabranome uzorku njezinih članova. Usmjeravanje ovoga istraživanja upravo na akademsku zajednicu motivirano je njezinim tradicionalno elitnim statusom (društveni ugled i uloga uzora). Istraživanjem uporabe jezika u akademskoj zajednici i njezinih stavova prema pojedinome varijetetu dopunjava se slika javne jezične uporabe u hrvatskome društvu. Posljedično, ovakva istraživanja mogu pružiti dokaze također i o potrebi revidiranja jezične norme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-0000000-3384 - Hrvatski pravopisno-pravogovorni priručnik (Josip Silić, )
009-0092643-2642 - Tekstološki i pragmalingvistički opisi hrvatskoga jezika (Lada Badurina, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka