hrvatski

Znanost puni medije, ali kako ...

Usprkos velikim pomacima u istraživanjima znanstvene komunikacije, napretku javnih manifestacija znanosti i nadama položenim u nove načine javnog angažmana (pogotovo u tzv. 'građansku znanost'), znanost još uvijek nije uklopljena u društvo poput drugih područja ljudskog djelovanja, primjerice sporta. Najčešće se za to krive mediji i znanstvenici često izražavaju nezadovoljstvo njihovim praćenjem znanosti općenito. Istodobno, oni svoje vlastito iskustvo u komunikacijom s medijima ocjenjuju pozitivno. Smatraju da im mediji mogu pomoći u unapređenju znanstvene pismenosti i postizanju pozitivnog stava prema znanosti u društvu, ali i u njihovoj karijeri. Ove pomalo zbunjujuće rezultate raznih anketa, potvrđene i u meta studijama, komentirat ću na temelju eksperimentalnih podataka koje smo dobili u našim istraživanjima medijskog praćenja znanosti u Hrvatskoj. Masovni mediji glavvni su način dolaženja do znanstvene informacije i bez obzira na dominaciju digitalnih medija, oni tradicionalni još uvijek su čest izvor informacija o znanosti pa ću analizu stila komuniciranja znanosti u medijima usredotočiti na novine i na njihovo pokrivanje znanosti. Na kraju ću iznijeti neke prijedloge koji bi mogli popraviti medijsku komunikaciju znanosti, prije svega kako osnažiti medijsku publiku, znanstvenike te novinare i urednike kao glavne aktere suodgovorne za kvalitetu znanosti u medijima. Mediji tako mogu pomoći boljem položaju znanosti u društvu, ali da bi znanosti postala dio kulture tporebna je politička volja, među ostalim i kao preduvjet bolje znanstvene komunikacije.

medijsko pokrivanje znanosti; novine; hrvatska

nije evidentirano