Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 679410

Zagreb Ise Kršnjavog - od panorame do detalja


Radović Mahečić, Darja
Zagreb Ise Kršnjavog - od panorame do detalja // Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti, 2014. (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Zagreb Ise Kršnjavog - od panorame do detalja
(Zagreb of Iso Kršnjavi - from panorama to detail)

Autori
Radović Mahečić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj / - Zagreb : Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti, 2014

Skup
Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.-23. 11. 2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Iso Kršnjavi; širenje i izgradnja Zagreba; rekonstrukcija arhitektonskih spomenika; kulturne institucije;
(Iso Kršnjavi; shaping and building Zagreb; reconstruction of architectural monuments; cultural institutions)

Sažetak
Složenost Kršnjavijeve djelatnosti objašnjava i zašto je njegovo naslijeđe razvrstano na toliko različitih načina. Velika pojava hrvatske kulture i umjetnosti, Iso Kršnjavi, mnoge je informacije o sebi, objavio sam, a njegovu je graditeljsku sekvencu desetljećima istraživala i na njoj doktorirala vrsna povjesničarka umjetnosti - Olga Maruševski. Ovo izlaganje ima za temu urbanistički razvoj grada Zagreba krajem 19. i u početku 20. stoljeća, „kasnog historicizma na razmeđu sa secesijom“, tijekom kojega pratimo promjene nastale kako u fizičkoj strukturi grada, tako i one društvenog karaktera u pojedinim njegovim dijelovima. Kao inicijator i utemeljitelj brojnih umjetničkih institucija, te organizator hrvatskog kulturnog života uopće, Kršnjavi je, među ostalim, spoznao i logiku graditeljske koncepcije i bio opčinjen arhitekturom. Obilazeći europska kulturna središta Kršnjavi je tražio inspiraciju za zagrebačke urbane probleme kao što su potreba zakona o eksproprijaciji zemljišta, nedostatak vodovodne mreže, izgled Gornjeg i Donjeg grada, rekonstrukcija povijesnih arhitektonskih spomenika, izgled Jelačićevog trga, namjena kvalitetnih zemljišta na istaknutim gradskim brežuljcima, problemi smještaja i izgleda pojedinih kulturnih i prosvjetnih institucija, itd. Kad je jednom formulirao svoj program izgradnje Zagreba, Kršnjavi je prošao kroz nekoliko faza razvoja, prihvaćanja i odbijanja projekata i inicijativa, pri čemu se realizacija kulturne strategije poklapa s tehničkom organizacijom i planskim širenjem Zagreba. Životni i radni vijek povjesničara umjetnosti, slikara i ministra prosvjete i kulture Ise Kršnjavog poklapa se s onim inženjera, koji je gradogradnju uveo u područje kulture, Milana Lenucija. I dok je prvi svojim dalekosežnim projektima predstavljao interese Zemaljske vlade i Društva umjetnosti, drugi, kao ravnatelj Gradskog građevnog ureda, svojim opusom svjedoči o najvrijednijem naslijeđu zagrebačke urbane kulture kraja 19. i početka 20. stoljeća. Njihovi združeni napori svjedoče o procesu evolucije od utilitarnoga inženjerskog planiranja, koje preteže u izgradnji gradova u 19. stoljeću, do individualnoga znanstveno-umjetničkog pristupa gradogradnji na prijelazu stoljeća. Obojica su Zagreb planirali kao europosku metropolu, a rezultat je koherentan urbanistički i arhitektonski sloj visoke kvalitete. Integrirajući vrijednosti prošlih vremena s mogućnostima vlastita vremena, Kršnjavi je postavio temelje za suvremeni kulturni život u Hrvatskoj, a time posredno i urbani razvoj Zagreba. Prati se Kršnjavijeva uloga u zagrebačkoj gradogradnji, detektiraju uzori i htijenja, povlače paralele sa srodnim europskim zbivanjima (koja su započela kao romantičarski pokret ranog 19. stoljeća, a postepeno su prerasla u razdoblje kriticizma i materijalizma), nadahnut kojima je, od panorame do detalja, Kršnjavi zamišljao idealizirani grad Zagreb – „ističući mu lijepi profil“ - kao simbol nacionalne i komunalne moći. O tome izravno svjedoče njegovi kritički komentari, koji ga prikazuju kao sljedbenika estetičkih pravaca što su ih zastupali najistaknutiji predstavnici historicizma druge polovice 19. stoljeća Gottfried Semper i Eugène Viollet-le Duc. No, Kršnjavi je svoja stajališta prilagođavao i osuvremenjivao novim tendencijama u početku 20. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202687-2696 - Urbanistički razvoj hrvatskih gradova i arhitektonska dostignuća u 20. stoljeću (Željka Čorak, )
075-0000000-3373 - Hrvatska biobibliografska baština (Trpimir Macan, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Leksikografski zavod

Autor s matičnim brojem:
Darja Radović Mahečić, (169162)