Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 679378

Arhitektura u muzeju ili jesu li "arhitektonske izložbe dosadne"?


Radović Mahečić, Darja
Arhitektura u muzeju ili jesu li "arhitektonske izložbe dosadne"? // 2. kongres hrvatskih muzealaca Arhitektura u muzeju / Galjer, Jasna (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzeološko društvo, 2013. str. 152-159 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Arhitektura u muzeju ili jesu li "arhitektonske izložbe dosadne"?
(Architecture in museum or "could it be that architectural exhibitions are boring"?)

Autori
Radović Mahečić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
2. kongres hrvatskih muzealaca Arhitektura u muzeju / Galjer, Jasna - Zagreb : Hrvatsko muzeološko društvo, 2013, 152-159

Skup
2. kongres hrvatskih muzealaca, Arhitektura u muzeju

Mjesto i datum
Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatska, 2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Muzej arhitekture; arhitektura u muzeju; arhitektonska izložba; povijest arhitekture; muzeji na otvorenom
(Museum of architecture; architecture in museum; architectural exhibition; history of architecture; open-air museums)

Sažetak
Od prvih javnih muzeja formiranih u Francuskoj u 18. stoljeću do recentnog arhitektonskog muzeja u Frankfurtu i Cité de l'architecture et du Patrimoine u Parizu, jasno je da za razliku od drugih umjetničkih grana, arhitektura predstavlja dodatan tehnički problem pri svojoj muzeološkoj kanonizaciji. Tim se više u ove prestižne kulturne ustanove dolazi sa znatiželjom učiti o arhitekturi, o logici građenja, inovatorima, tehnologiji, materijalima, korisnicima, iščitavati karakteristike pojedinih građevina te metode rada zanimljivih arhitekata, pratiti aktualne fenomene. S druge su se strane umnožile putujuće problemske izložbe, koje demonstriraju posljednjih šest desetljeća tzv. „novih gradova“, i spregu arhitekata, novca i politike na globalnoj razini. Mjesta posvećena arhitekturi nazivaju se i centrima, fondacijama, institutima ili ligom, no svi rade: na stalnom postavu i privremenim tematskim izložbama, sadrže: knjižnice i arhive, internetski pretraživ fundus, vlastite publikacije, kojiput i vlastite arhitektonske nagrade. I sve to uz otvorenost prema korisnicima i posjetiteljima, od predavanja do organizacije tematskih obilazaka arhitektonskih ostvarenja in situ. Iako je u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj osnovano i podignuto relativno mnogo novih muzeja, i dalje ne postoji jaka institucija, središte – posvećeno istraživanju i promociji arhitektonske baštine. Nekoliko je ustanova tome blizu, ali tu su i dalje neriješena pitanja prostora, broja zaposlenih, organizacije rada, arhiviranja građe, pristupa građe korisnicima, presnimavanja, copyright-a, itd. Teško je onima koji rade u takvim ustanovama, a teško je i korisnicima njihovih usluga. Ugledna kolegica iz jedne takve ustanove izjavila je i rečenicu iz mog naslova: „da su arhitektonske izložbe dosadne“. Sve ukazuje na to da to nikako ne bi trebale biti, jer već same ideje gradova i prostora nude širok spektar alegorija i interpretacija. Re-konceptualizacija, uz različite tehnike reproduciranja, nesumnjivo može transformirati arhitekturu i grad kao muzejski i izložbeni zadatak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202687-2696 - Urbanistički razvoj hrvatskih gradova i arhitektonska dostignuća u 20. stoljeću (Željka Čorak, )
075-0000000-3373 - Hrvatska biobibliografska baština (Trpimir Macan, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Leksikografski zavod

Autor s matičnim brojem:
Darja Radović Mahečić, (169162)