Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 679346

Slučaj Iblerova laboratorija


Radović Mahečić, Darja
Slučaj Iblerova laboratorija // Dani Cvita Fiskovića 2012. - Majstorske radionice
Zagreb, 2014. (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Slučaj Iblerova laboratorija
(The Case of Drago Ibler's "Laboratory")

Autori
Radović Mahečić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani Cvita Fiskovića 2012. - Majstorske radionice / - Zagreb, 2014

Skup
Dani Cvita Fiskovića 2012.

Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska, 10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Drago Ibler; Iblerova škola; Likovna akademija; radionička nastava; Zagreb
(Drago Ibler; Ibler's School of Architecture; Academy of Fine Arts; workshops; Zagreb)

Sažetak
U Zagrebu je, od 1926. do 1942., djelovala Škola za arhitekturu pri Umjetničkoj akademiji, kroz koju je prošlo oko sedamdeset, a diplomiralo osamnaest studenata, među kojima su neki od najzanimljivijih autora 20.-stoljetne hrvatske arhitekture (Mladen Kauzlarić, Stjepan Planić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Požgaj, Drago Galić, Neven Šegvić i drugi). Izuzetan po svojoj osobnosti i oblikovnoj kulturi, školu je vodio arhitekt Drago Ibler, koji je u nas preuzeo Gropiusovu ulogu odgajati sredinu i društveno angažirane arhitekte. Model škole bio je nov i eksperimentalan, a selekcija studenata stroga. Nastava je bila radionička, a profesor i studenti radili su na aktualnim arhitektonskim zadacima i učili iz otvorenih debata, čime je bilo omogućeno smanjenje broja kolegija. Ovo je ujedno prva škola u nas koja prekida s tradicijom i uvodi modernu arhitekturu izravno u svoj program. Poticani su bili kreativnost, individualni pristup oblikovanju i socijalna osjetljivost. Drago Ibler, “kao motor škole”, stvorio je katedru koja se veže uz pojavu radikalne moderne arhitekture u našoj sredini. Usporedno djelovanje “Iblerove škole” i Odjela za arhitekturu Tehničkog fakulteta doprinijelo je izuzetnoj živosti zagrebačke i hrvatske arhitektonske scene. Fenomen Iblerove arhitektonske škole na Akademiji poslije rata, bitan je s aspekta kontinuiteta modernizma u našoj sredini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202687-2696 - Urbanistički razvoj hrvatskih gradova i arhitektonska dostignuća u 20. stoljeću (Željka Čorak, )
075-0000000-3373 - Hrvatska biobibliografska baština (Trpimir Macan, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Leksikografski zavod

Autor s matičnim brojem:
Darja Radović Mahečić, (169162)