hrvatski

Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi

Gledajući kroz povijest broj goveda je tijekom dugog razdoblja imao trend smanjivanja. Smanjivanje broja krava utjecalo je na smanjivanje domaće teladi za tov tako da se 60% nabavlja iz uvoza. Dodatni problem u tovu stvaraju visoke cijene stočne hrane i nedovoljne površine poljoprivrednog zemljišta na kojima bi se mogla proizvesti dovoljna količina jeftinije stočne hrane. Na području Republike Hrvatske postoji većina pretpostavki za proizvodnju goveđeg mesa u sustavu krava-tele na otvorenom: prirodni uvjeti, neiskorišteno zemljište, zainteresirani poljoprivrednici i tradicija uzgoja goveda. Podaci iz 2011. godine pokazuju da je u strukturi osnovnog stada najzastupljeniji Simental, koji je prema svojim karakteristikama vrlo pogodan za uzgoj u sustavu krava-tele, kao i u daljnjem tovu. Tržni proizvod farmi u sustavu krava-tele bila bi mlada junad nakon odbića, starosti 9-10 mjeseci, koja idu u prodaju neposredno s pašnjaka ili idu u tov na vlastitom gospodarstvu. Tov mlade junadi koja intenzivno raste je prema postojećim uvjetima na tržištu najprikladniji način proizvodnje goveđeg mesa. Ukupni tov junadi traje godinu dana, a prosječni dnevni prirast nakon faze privikavanja i odbića (35 dana) iznosi 1.200-1.300 g/dan. Ukupni prirast u tovu iznosi 420-445 kg tako da prosječna završna težina utovljenih bikova iznosi 525-550 kg. Ciljevi disertacije bili su izrada tehnološko-ekonomskog modela za kvantifikaciju ekonomskih pokazatelja kod proizvodnje sustavom krava-tele, te istraživanje ekonomske učinkovitosti proizvodnje teladi sustavom krava-tele s utvrđivanjem ograničavajućih čimbenika njegove primjene u uvjetima Republike Hrvatske. Model poslovnog odlučivanja je izrađen prema standardnoj DSS (decision support system) proceduri tako da su njime obuhvaćene varijable osnovnih i obrtnih sredstava, te prihoda i rashoda u govedarskoj proizvodnji sustava krava-tele s kapacitetima od 30 do 100 grla u osnovnom stadu. Ulazni podaci modela su tehnološki normativi suvremene proizvodnje, a izlazni podaci modela su ekonomski pokazatelji. U simulaciji su primijenjena odstupanja cijena inputa i outputa prema bazi podataka o našim gospodarskim prilikama i odnosima u EU od 2001. do 2010. godine. U radu su za potrebe troškovne analize i ocjenu tehnoloških parametara izrađeni i razvijeni deterministički tehnološko–ekonomski simulacijski modeli proizvodnje teladi sustavom krava-tele i daljnjeg tova. Razvijeni modeli predstavljaju tehnološko–ekonomske podloge za ocjenu ekonomske opravdanosti i financijske izvodljivosti ulaganja u tov, te ocjenu efikasnosti proizvodnje teladi sustavom krava-tele. U modelu su simulirani različiti scenariji s obzirom na masu teladi postignutu sustavom proizvodnje krava-tele, završnu masu tovljenika, cijene kupljene stočne hrane, te prodajne cijene teladi i tovljenika. Svaki parametar u modelu ima svoju minimalnu i maksimalnu vrijednost, te njihove kombinacije, a koji u konačnici utječu na ekonomsko-financijske pokazatelje. U svrhu istraživanja glavnih čimbenika proizvodnje teladi sustavom krava-tele izrađen je multipli regresijski model. Proces gradnje regresijskog modeliranja proizvodnje sustavom krava-tele započeo je ispitivanjem korelacijske povezanosti varijabli za koje se pretpostavlja da bi mogle imati utjecaja na proizvodnju teladi u sustavu krava-tele. Za objašnjavanje međusobne povezanosti promatranih varijabli korištena je faktorska analiza. Za analizirane veličine stada od 30, 60 i 100 grla veću važnost na ukupnu efikasnost poslovanja imala je ulazna masa teladi u tov, nego što je to prosječna prodajna cijena teladi i junadi. Prema veličini stada komercijalnu i razvojnu kategoriju predstavljaju oni s više od 60 grla u osnovnom stadu, odnosno nešto više od 19% proizvođača, budući da su prema ekonomskim proračunima u mogućnosti ostvariti zadovoljavajući dohodak od proizvodnje i upošljavanje jednog ili dva člana gospodarstva. Razvijeni tehnološko-ekonomski model pokazao se dobrom podrškom za određivanje svih parametara koji utječu na poslovno odlučivanje o ulasku ili neulasku u tov, pri čemu su kao glavni čimbenici ekonomike proizvodnje određeni cijena koštanja stočne hrane i prodajne cijene odbijene teladi i utovljene junadi. Odnos prodajnih cijena teladi kao ulazne varijable modela, te cijena stočne hrane i cijene utovljene junadi kao izlazne varijable modela određuje izravno ekonomiku proizvodnje u sustavu krava-tele i definira prag odluke o ulasku ili neulasku u tov. Prag odluke za stada veličine 30 grla je u prosječnim uvjetima kod odnosa cijena teladi i tovljenika 1, 25:1, 0. Za stado od 60 grla prag je 1, 35, a za stado od 100 grla je 1, 39. S porastom troškova, prag odluke se spušta na niži odnos prodajnih cijena teladi i junadi, što se ne u praksi ne događa. Istraživanjem je potvrđen visoki stupanj rizika za obiteljska gospodarstva s 30 grla u osnovnom stadu, dok je taj stupanj mali kako se povećava broj grla s najmanje istraživane razine.

krava-tele; tov; poslovno odlučivanje; tehnološko-ekonomski model

nije evidentirano