hrvatski

Visoko obrazovanje na tržištu

U vremenima rastuće apsolutizacije tržišta visoko obrazovanje izloženo je dvostrukom pritisku. S jedne strane u sve se većoj mjeri nameće tendencija prepuštanja sveučilišta i općenito visokog obrazovanja zakonima tržišta (što se očituje i u smanjivanju javnih izdataka za znanost i visoko obrazovanje), dok se s druge strane povećavaju one dimenzije regulacije (među ostalime u obliku tzv. standardizacije) koje služe rastu državne kontrole nad sveučilištem. U tom prividnom rascjepu deregulacijskih i regulacijskih tendencija (gdje se država povlači iz sfere osiguravanja provedbe javnog dobra, a istovremeno jača svoju kontrolnu funkciju, čime se klasična autonomija nadomješta etatističkim modelima upravljanja visokim obrazovanjem) cijenu plaća kvaliteta visokog obrazovanja, te se ujedno i smanjuje prostor u kojemu se razvija kritički duh. Dijagnoza bi mogla glasiti: na djelu je potiskivanje uma u ime bezumlja instrumentalnog razuma.

visoko obrazovanje; sveučilište; tržište;

nije evidentirano