hrvatski

Sekundarna prevencija cerebrovaskularnih bolesti

Moždani udar (MU) treći je najvažniji uzrok morbiditeta i letaliteta te vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas. Dijelimo ga na ishemijski moždani udar, koji se javlja u 85% slučajeva i hemoragijski moždani udar, koji se javlja u 15% slučajeva. Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila, čemu je posljedica oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Postoje brojni neovisni čimbenici koji pridonose nastanku moždanog udara. Na neke čimbenike rizika ne može se utjecati (dob, spol rasa, podatak o MU u anamnezi) ; postoje i oni čimbenici rizika na koje možemo utjecati, ublažiti ih ili ih potpuno ukloniti mjerama prevencije kao što su pušenje, alkohol, zloporaba droga, tjelesna aktivnost i gojaznost, nezdrava prehrana, stres, uporaba oralnih kontraceptiva. Liječenje je složeno i usmjereno na više razina, a najučinkovitija je mjera borbe protiv MU prevencija. Cilj je prevencije smanjiti nastanak MU djelovanjem na čimbenike rizika (hipertenziju, pušenje, alkohol, šećernu bolest). Posebnu važnost u prevenciji MU u osoba s čimbenicima rizika ima rano otkrivanje poremećaja moždane cirkulacije, pravovremeno dijagnosticiranje stenoza vratnih moždanih arterija te poduzimanje operativnog liječenja karotidnih arterija (KEA) ili postavljanje stenta. Tim postupcima može se spriječiti razvoj MU. Postoje dva temeljna pristupa u prevenciji bolesti cirkulacijskog sustava: masovni pristup koji se pretežno primjenjuje u primarnoj prevenciji i pristup visokog rizika koji se primjenjuje u sekundarnoj prevenciji. Primarnom i sekundarnom prevencijom može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima te smanjiti učestalost budućih MU. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije uvelike se preklapaju. Smisao zdravstvene njege temelji se na holističkom, individualističkom i humanističkom pristupu te maksimalnoj prilagodbi svih sestrinskih aktivnosti potrebama, željama i navikama bolesnika. Medicinska sestra trebala bi kroz zdravstveno prosvjećivanje populacije poticati zdrav način života, što samim time uvelike doprinosi prevenciji nastanka MU.

Moždani udar; sekundarna prevencija; cerebrovaskularne bolesti

nije evidentirano