Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 678634

Siscijski biskup sveti Kvirin i panonska martirska hagiografija


Petrović, Ivanka
Siscijski biskup sveti Kvirin i panonska martirska hagiografija // "Antiquam fidem". Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Antiquam fidem, Sisak, 3.-5. prosinca 2010. / Tepert, Darko ; Jurić, Spomenka (ur.).
Zagreb: Glas koncila, 2011. str. *-*


Naslov
Siscijski biskup sveti Kvirin i panonska martirska hagiografija
(St Quirinus, bishop of Siscia and Pannonian martyrial hagiography)

Autori
Petrović, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
"Antiquam fidem". Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Antiquam fidem, Sisak, 3.-5. prosinca 2010.

Urednik/ci
Tepert, Darko ; Jurić, Spomenka

Izdavač
Glas koncila

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
*-*

ISBN
978-953-241-323-6

Ključne riječi
Sv. Kvirin, siscijski biskup, panonska martirska hagiografija
(St Quirinus, bishop of Siscia, Pannonian martyrial hagiography)

Sažetak
Latinska hagiografija panonskih mučenika, usprkos njezinoj starini i značenju, slabo je istraženo poglavlje zapadne hagiografije, a nisu priređena ni kritička izdanja panonskih tekstova. Za hrvatsku je hagiografsku tradiciju, sv. Kvirin, siscijski biskup i sabarijski mučenik, najznačajniji panonski mučenik. Kvirin se spominje u mnogim izvorima, već od kasne antike i ranoga srednjega vijeka, u velikom nizu martirologijâ, a o njemu pišu i patristički pisci. U ovoj se studiji prikazuju glavni izvori o sv. Kvirinu, a potom se slijede putovi kojima se širio kult i antička panonska hagiografska tradicija sv. Kvirina, kako bi se zacrtali osnovni obrisi njegove latinske literarne hagiografije u europskomu srednjem vijeku. Rezultati vode do zaključka da se prvotna "Pasija sv. Kvirina", napisana u Panoniji u kasnoj antici, u europskome srednjovjekovlju dalje razvijala izvan Panonije. Panonska antička jezgra "Pasije" nadopisivala se, nadograđivala, dodavani su joj i kratki tekstovi o translacijama mučenikova tijela, i tako su se razvili tekstovi koje danas čitamo u latinskim rukopisima i izdanjima. Na Zapadu, u latinskoj Europi nova je domovina siscijskoga biskupa i sabarijskoga mučenika Kvirina postala Italija, osobito sjeverna Italija i Rim. Kult sv. Kvirina posve je osvojio Akvileju, ali i područje Venecije, Ravennu, Cividale. Sv. Kvirin je ušao u akvilejski sanktoral, u «kanon» akvilejskih svetaca, te je potom u skupinama akvilejskih pasija iz akvilejskih kodeksa prešao i u druge talijanske i europske latinske rukopise i izdanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0994 - Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka (Ivanka Petrović, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivanka Petrović, (37014)