hrvatski

Utjecaj okolišnih čimbenika na pojavnost metaboličkog sindroma autohtonog stanovništva otoka Cresa

Cilj istraživanja Cilj predloženog istraživanja je na reprezentativnom uzorku stanovništva ispitati biomedicinske i okolišne odrednice metaboličkog sindroma u odrasloj populaciji otoka Cresa. Ispitati postoji li razlika u pojavnosti kako metaboličkog sindroma tako i kompleksnih bolesti u dvije subpopulacije stanovništva otoka Cresa ; grad Cres kao urbanu sredinu i ostala naselja kao ruralnu sredinu. Terensko istraživanje provedeno je tijekom 2007. godine. U istraživanje je bilo uključeno 385 ispitanika iz grada Cresa i okolnih naselja. Od ukupnog broja ispitanika izdvojeni su ispitanici koji nisu pripadali kategoriji autohtonog stanovništva, te analizirani po svim sastavnicama metaboličkog sindroma kako bi se dokazale razlike u pojavnosti određenih bolesti i mogući utjecaj na ciljeve istraživanja. Ispitanici i metode U istraživanje je bilo uključeno 385 odraslih ispitanika od čega 249 žena i 136 muškaraca. S područja grada Cresa bilo je 201 ispitanika, a iz ostalih naselja 184 ispitanika. Kategoriju autohtonog stanovništva predstavljalo je 350 ispitanika što znači da su rođeni i žive na otoku Cresu tijekom tri generacije. Neautohtonih ispitanika je bilo 35 među kojima je veliki broj i rođen na otoku Cresu. Istraživanje se provodilo u skladu s etičkim načelima i prema metodologiji koja se primjenjuje u izučavanju populacijske strukture Republike Hrvatske. Znanstveno prihvaćene metode već su prethodno primijenjene u istraživanjima antropogenetičkih izolata istočnog Jadrana. Ispitanici su pristupili istraživanju nakon što su detaljno i pisanim putem bili informirani o načinu istraživanja i nakon što su dali informirani pristanak. Analizirane su antropometrijske varijable, visina, težina iz kojih je izveden index tjelesne mase, izvršena dva mjerenja krvnoga tlaka te su se bilježile sistoličke i dijastoličke vrijednosti. Dodatno su se upisivali anamnestički podaci i godine pojavljivanja i dijagnosticiranja kroničnih bolesti. Također je ispunjen upitnik o pojedinim prehrambenim navikama, pušenju, konzumaciji alkohola i bavljenje tjelesnom aktivnosti. Prema propisima struke uzet je uzorak krvi natašte za biokemijske analize, glukoze, triglicerida, ukupnog kolesterola, HDL-kolesterola i LDL-kolesterola. Analiza biokemijskih nalaza izvršena je u ovlaštenim laboratorijima Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Doma zdravlja Primorsko-goranske županije u ispostavi Mali Lošinj. Rezultati U istraživanju prevalencije metaboličkog sindroma primijenjene su definicije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i NCEP-ATP III (engl. National Cholesterol Education Program-Adult Treatment Panel III). Prevalencija metaboličkog sindroma prema definiciji SZO iznosila je 14% (20, 6% u muškaraca i 10, 4% u žena), a prema definiciji NCEP-ATP III definiciji 24, 9% (33, 1% u muškaraca i 20, 5% u žena). Dokazana je statistički značajna povezanost metaboličkog sindroma s nizom čimbenika, a među najvažnijima jesu dob, spol i prebivalište. Zaključci Prevalencija metaboličkog sindroma ispitanika otoka Cresa niža je od utvrđenih prevalencija metaboličkog sindroma na ostalim jadranskim otocima. Ispitanici otoka Cresa imaju značajnu prevalenciju debljine, hipertenzije, koronarne bolesti srca, dijabetesa. Muškarci otoka Cresa više boluju od kroničnih bolesti i metaboličkog sindroma u odnosu na žene. Ispitanici ruralnih područja više boluju od kroničnih bolesti i metaboličkog sindroma nego stanovnici grada Cresa. Okolišni čimbenici imaju značajni utjecaj na pojavnost metaboličkog sindroma i kroničnih bolesti. Javnozdravstvene mjere i dostupnost primarne zdravstvene zaštite morala bi biti jedan od zdravstvenih prioriteta u liječenju i preveniranju bolesti populacije otoka Cresa, posebice muške populacije i populacije u ruralnim područjima.

Autohtono stanovništvo; otok Cres; rizični čimbenici; kompleksne bolesti; metabolički sindrom.

nije evidentirano