Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj sklopa biljaka na prinos krastavca u hidroponskom uzgoju (CROSBI ID 384067)

Ocjenski rad | diplomski rad

Palašek, Filip Utjecaj sklopa biljaka na prinos krastavca u hidroponskom uzgoju / Borošić, Josip (mentor); Zagreb, Agronomski fakultet, . 2013

Podaci o odgovornosti

Palašek, Filip

Borošić, Josip

hrvatski

Utjecaj sklopa biljaka na prinos krastavca u hidroponskom uzgoju

Provedeno je istraživanje sa ciljem utvrđivanja mogućnosti smanjivanja utroška rada i vremena potrebnog za održavanje nasada krastavca u zaštićenom prostoru. Utvrđene su komponente prinosa pri variranju gustoće sklopa (1, 4, 1, 7 i 2, 5 biljaka na m2). U eksperimentu su bila tri partenokarpna hibrida krastavca (Charta, Enki i Paraiso) na dvije vrste hidroponskog supstrata (vlakna kokosovog oraha i kamena vuna). Sadnja je obavljena 22. travnja, berba je započela 27. svibnja, a do 27.srpnja obavljeno je 25 berbi. Prilikom berbi mjereni su masa, dužina i promjer tržnih plodova. Prerasli deformirani plodovi su izdvojeni i utvrđen im je udio. Uočena je tendencija povećanja količine plodova po jedinici površine s povećanjem gustoće sklopa. Kod najgušćeg sklopa zabilježeno je prosječno 100, 7 plodova po m2, a kod najrjeđeg 67, 1 plodova po m2. Najveća količina plodova na m2 utvrđena je kod kultivara Paraiso, a najmanja kod Charte. Plodovi su bili najveće mase u najrjeđem sklopu (196 g) bez signifikantnih razlika među sortama. Nije bilo signifikantnih razlika u dužini plodova kod različitih gustoća sklopa, a najdulji plodovi utvrđeni su kod kultivara Paraiso. Sklop također nije signifikantno utjecao ni na prosječni promjer plodova, a najveći je zabilježen kod kultivara Enki (39 mm). Signifikantno najveći prinos (19, 25 kg/m2) ostvaren je u sklopu 2, 5 biljke po m2, dok se prinosi iz drugih dviju gustoća nisu signifikantno razlikovasli (13, 13 i 14, 68 kg/m2). Kultivari Paraiso i Enki ostvarili su najveće prinose dok je prinos kultivara Charta bio signifikantno manji. Prinosi kultivara Enki u gustoćama sklopa 1, 4 i 1, 7 biljaka po m2 nisu se signifikantno razlikovali (18, 96 i 16, 32 kg/m2). Najveći prinos ostvario je kultivar Paraiso u najgušćem sklopu s 21, 93 kg/m2. Signifikantno najmanji udio netržnih plodova ostvaren je u sklopu 1, 4 biljke po m2 /13, 4 %), dok između druge dvije gustoće sklopa nije bilo signifikantnih razlika (16, 2 i 16, 9 %). Nije bilo signifikantnih razlika u udjelima netržnih plodova između kultivara. Temeljem jednogodišnjeg istraživanja može se zaključiti da sa smanjenjem gustoće sklopa dolazi do signifikantnog smanjenja prinosa kod kultivara Charta i Paraiso, ali ne i kod kultivara Enki. Kultivar Enki prikladan je za rjeđu sadnju u kojoj dolazi do smanjenja udjela netržnih plodova, te malog povećanja mase pojedinog ploda.

Cucumis sativus L.; kultivari; uzgoj bez tla; gustoća sklopa; prinos

nije evidentirano

engleski

The effect of plant density on yield of soilless grown cucumber

nije evidentirano

Cucumis sativus L.; cultivars; soilless culture; plant density; yield

nije evidentirano

Podaci o izdanju

28

11.12.2013.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Agronomski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)