hrvatski

Obrasci radnih karijera socijalnih radnika: Gdje se i kako zapošljavaju u prvim godinama karijere?

O zapošljivosti diplomiranih socijalnih radnika, obrascima zapošljavanja te karijerama u prvim godinama nakon diplomiranja ne postoje nikakve sustavne spoznaje. Upravo o tome govori ovaj rad, a koji se temelji na rezultatima istraživanja o karijerama i zapošljivosti socijalnih radnika diplomiranih pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. Istraživanje je provedeno u okviru razvojnih projekata Sveučilišta u Zagrebu u 2012. godini i predstavlja prvu sustavnu studiju o radnim karijerama socijalnih radnika. Sudionici istraživanja su bile osobe koje su završile studij socijalnog rada između 2004. i 2010. godine, te je istraživanjem obuhvaćeno 474 osoba, odnosno 74, 6% ispitivane populacije. U radu se obrasci radnih karijera socijalnih radnika problematiziraju u okviru četiri tematske cjeline: 1) uloga stažiranja i dotadašnjih radnih iskustava u pronalasku zaposlenja, 2) dinamika zapošljavanja, 3) odredišta zaposlenja u pogledu djelatnosti i geografske mobilnosti te 4) obilježja radnih organizacija. Nalazi istraživanja upućuju na tradicionalno profesionalna obilježja radnih karijera socijalnih radnika. Obrasci početka karijere kod dvije trećine sudionika započinju stažiranjem unutar kojih kao odredišta dominiraju centri za socijalnu skrb te različiti tipovi domova. Dinamika zapošljavanja ukazuje da je u odnosu na ostale struke zabilježeno sporije zapošljavanje socijalnih radnika unutar prvih šest mjeseci, pri čemu još uvijek dominira javni sektor zapošljavanja. Prevladavajuće odredište prvog zapošljavanja čine centri za socijalnu skrb te domovi za starije i nemoćne osobe. Trenutna zaposlenost s obzirom na strukturu djelatnosti uglavnom slijedi zaposlenost na prvom poslu dok je vidljiva određena mobilnost iz smjera Zagreba i domicilne županije prema drugim županijama. Stabilnost zaposlenosti najveća je kod zaposlenih u državnoj upravi i samoupravi. Na implikacije pod-zaposlenosti značajnog djela socijalnih radnika ukazuje i rezultat da svaki šesti zaposleni sudionik istraživanja uz svoj trenutni posao traži i dodatni posao. Dobiveni nalazi predstavljaju polaznu osnovu za propitivanje uvjeta zapošljavanja i razvoja struke socijalnog rada.

tržište rada; radne karijere; dinamika zapošljavanja; djelatnost zaposlenja

nije evidentirano