hrvatski

Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i "njezina" zgrada

Svečanom otvorenju zbirke umjetnina biskupa Josipa Jurja Strossmayera za javnost, u prostorima drugoga kata novosagrađene palače na Zrinjevcu 1884. godine, prethodila su višegodišnja nastojanja oko gradnje zgrade za zbriku. Na temelju analize objavljenih i neobjavljenih izvora autorice rekonstruiraju i upotpunjuju saznanja o ključnim momentima na temelju kojih je začeta ideja o gradnji, protagonistima toga poduhvata i slijedu izvedbe, skrećući tako pozornost na uzajamnu ovisnost mnogih težnji koje su zaživjele u tom utemeljiteljskom razdoblju institucionalizacije hrvatske kulture. Želje , inicijative i ambicije pojedinaca i institucija posebice se živo ocrtavaju uvidom u arhivsku građu (Strossmayerova ostavština u Arhivu HAZU, Osobni fond Izidor Kršnjavi u Hrvatskom državnom arhivu), ponajviše privatnu korespondenciju (biskupa Strossmayera, Izidora Kršnjavoga, Franje Račkoga i dr.), čiji se izvadci – većim dijelom dosada neobjavljeni – obilno citiraju u tekstu. Ističu se pojedini specifični zahtjevi koji su se konkretno odrazili na arhitektonski program i prostornu dispoziciju Akademijine palače, građevine velike urbanističke i simboličke uloge, u čijem je prostoru svoje mjesto bilo našlo nekoliko institucija. Današnja Strossmayerova galerija starih majstora, čija je vrijedna umjetnička zbirka potaknula gradnju palače na Zrinjevcu, svoj povijesni kontinuitet tijekom posljednjih gotovo stotinu i trideset godina svoga postojanja ostvaruje kao jedan od sadržaja u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u okviru čijega okrilja djeluje kao jedna od Akademijinih muzejsko-galerijskih ustrojstvenih jedinica.

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU

nije evidentirano