Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 676790

Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As. Carpino orientalis-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj


Kamenjarin, Juraj; Vuković, Antonija; Topić Snježana
Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As. Carpino orientalis-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj // Knjiga sažetaka, Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš" / Lučić, I. ; Mulaomerović, J. (ur.).
Međugorje - Sarajevo: Sveučilište/Univerzitet Hercegovina - Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići - Međugorje ; Centar za krš i speleologiju - Sarajevo, 2012. str. 43-44 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prilog poznavanju šuma bijelog graba i duba, As. Carpino orientalis-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987. u Republici Hrvatskoj
(A contribution to the knowledge of hornbeam and common oak forests, As. Carpino orientalis-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987. in Croatia)

Autori
Kamenjarin, Juraj ; Vuković, Antonija ; Topić Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka, Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš" / Lučić, I. ; Mulaomerović, J. - Međugorje - Sarajevo : Sveučilište/Univerzitet Hercegovina - Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići - Međugorje ; Centar za krš i speleologiju - Sarajevo, 2012, 43-44

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš"

Mjesto i datum
Bijakovići - Međugorje, Bosna i Hercegovina, 11.-14.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hrvatska; šume; bijeli grab; dub
(Croatia; forests; hornbeam; common oak)

Sažetak
Termofilne, listopadne šume u kojima dominira bijeli grab – Carpinus orientalis i dub – Quercus virgiliana, razvijaju se na primorskoj padini Dinarida između vazdazelenih šuma česmine s jedne strane i mezofilnih bukovih šuma, s druge. Razvijaju se u okviru eumediteranske vegetaciske zone mediteransko-litoralnog pojasa na smeđim karbonatnim tlima, crvenici i posmeđenoj crvenici. Zbog relativno suhe klime u kojoj se razvijaju, jako su osjetljive na antropogenu degradaciju, pa su tijekom tisućljeća najvećim dijelom nestale. Umjesto njih razvili su se prostrani kamenjarski pašnjaci, a na ravnim površinama s dubljim tlom uzgajale su se poljoprivredne kulture. Danas, po prestanku paše i sječe, šuma postupno osvaja površine s kojih je bila istisnuta.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
177-0680722-3581 - Značaj sukcesije za očuvanje bioraznolikosti Mediteranske vegetacijske regije (Juraj Kamenjarin, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split

Autor s matičnim brojem:
Juraj Kamenjarin, (207862)