hrvatski

Spolne diferencijacije morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika od 11 do 14 godina

Spolni dimorfizam nije izrazit prije puberteta za većinu morfoloških karakteristika, ali s hormonskim promjenama, koje će uvjetovati spolno sazrijevanje, počinju se razvijati različitosti pa time i različita sportska uspješnost. Ovo transverzalno istraživanje ima cilj utvrditi spolne diferencijacije morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika od petog do osmog razreda osnovne škole te utvrditi strukturalne razlike između spolova: 453 dječaka i 567 djevojčica. U kineziologiji istražujemo i bilježimo promjene izazvane rastom i razvojem pa će se ovim istraživanjem na velikom uzorku od 1020 ispitanika, u periodu kad su prisutne snažne promjene izazvane spolnim sazrijevanjem, istražiti razlike morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika te utvrditi značajnost razlika temeljem spola. Za rješavanje postavljenog problema potrebno je definirati i komparirati faktore koji su odgovorni za biomotorički razvoj djece pojedinog spola u periodu od 11. do 14. godine starosti, kao i kvantitativne spolne razlike morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti u odnosu na starosnu dob. Prilikom utvrđivanja aktualnog stanja ispitanika može se ukazati na fenomen biološke akceleracije (sekularni trend), a za valjano utvrđivanje morfološko motoričkog statusa učenika potrebno je bilo odabrati model po kojem se izvršio izbor varijabli. Uzorak varijabli u ovom istraživanju biti će sastavljen od ukupno 25 varijabli: 14 morfoloških mjera i 11 motoričkih mjera izmjerenih od strane 8 educiranih mjerilaca, a cjelokupni izbor varijabli bio je reprezentativan, valjan, pouzdan i primjeren uzorcima ispitanika. Morfološke mjere izabrane su tako da pokrivaju hipotetski četvero dimenzionalni morfološki prostor definiran kao: longitudinalna dimenzionalnost skeleta, transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumen i masa tijela i potkožno masno tkivo. Izbor varijabli za procjenu motoričkog statusa izvršio se tako da se mogu procijeniti i latentne motoričke dimenzije, a kako bi se ovo postiglo, predložena baterija testova za praćenje i vrednovanje motoričkih sposobnosti učenika osnovne škole proširena je s još pet motoričkih testova. Kako bi se iz dobivenih podataka generirali metodološki valjani i interpretabilni znanstveni zaključci, uporabljene su odgovarajuće metode obrade podataka, a za statističku obradu koristio se programski paket Statistica for Windows 8.0. Pouzdanost antropometrijskih mjerenja i motoričkih testiranja je u potpunosti zadovoljavajuća, te se može dobivenim varijablama ukazati veliko povjerenje, nisu uočene statistički značajne razlike u distribucijama varijabli koje bi znatno narušile koncepciju normalnosti distribucija te je izbor metoda obrade podataka u potpunosti zadovoljio zahtjevima postavljenog problema, hipotezama i ciljevima istraživanja. Istraživanje je utvrdilo spolne diferencijacije morfološkog i motoričkog razvoja kod školske djece u periodu od 11. do 14. godine starosti te razlike razvojnih i/ili integracijskih funkcija u odnosu na spol. Diferencijalne spolne razlike u strukturi morfologijskih parametara zasigurno postoje i u njihovoj osnovi je različito vremensko, odnosno periodično, uključivanje razvojnih faza. Već u uzrastu od 11. godina može se jasno prepoznati kako je predpubertet u djevojčica već uznapredovao, i da slijedi pubertet. U 12. godini djevojčice su već u pubertetskom zamahu, što se očituje u daljnjem razvoju bikristalnog dijametra i longitudionalne dimenzionalnosti skeleta posebno donjih ekstremiteta. Kod dječaka u 13. godini slijedi pubertetski zamah, što se očituje u razvoju longitudinalne dimenzionalnosti, a manje transverzalne dimenzionalnosti skeleta. Sekundarna diskriminativna osobitost je primjetna kontinuirano preko svih varijabli za procjenu dimenzije deponiranja masnih rezervi, a i apsolutne vrijednosti mjera potkožnog masnog tkiva izraženije su kod učenica. Indikativno je kako su i dalje sekundarne odrednice razlikovanja grupa djece po spolu upravo masni potkožni deponiji, i to na način da djevojčice konstantno ovu dimenziju iskazuju znatno očitije. U sve četiri uzrasne kategorije ustanovljena je statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica u izvođenju primijenjenih motoričkih testova. Kod mlađe uzrasne dobi (11. i 12. godina) djevojčice su superiornije od dječaka u fleksibilnosti koja se manifestira na veći opseg kretanja u određenom zglobu ili nizu zglobova dakle na zglobnu pokretljivost, kao i na lakoću i gracioznost pokreta. Motorička efikasnost dječaka u odnosu na djevojčice ogleda se u većoj snazi trupa, većoj eksplozivnoj snazi tipa skoka i sprinta, te koordinaciji. Kod starije uzrasne dobi (13. i 14. godina) razlike u fleksibilnosti su još izraženije u korist djevojčica, što im olakšava realizaciju pokreta većih amplituda. Kod dječaka se povećala razlika u eksplozivnoj snazi posebno tipa bacanja uz bolju agilnost, ravnotežu i veću statičku snagu ruku i ramenog pojasa. Očito je došlo do većeg razvoja mišićne mase kod muškog spola u odnosu na ženski spol. Spolne diferencijacije su znatno više izražene u pubertetskoj nego u pred pubertetskoj dobi, što svjedoči da je trend razvoja pojedinih motoričkih sposobnosti različit u odnosu na spol uz iznimku razvoja psihomotorne brzine. Dobiveni rezultati su opravdali postavljeni problem istraživanja, jer je bilo moguće utvrditi i analizirati razlike morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti u odnosu na spol u razvojnim fazama predpuberteta i puberteta. Postavljeni ciljevi istraživanja su realizirani u punoj mjeri, a dobiveni rezultati, njihova interpretacija i izloženi zaključci daju na njih odgovore. Postavljene hipoteze ovog istraživanja su potvrđene. Dobiveni rezultati ukazuju da postoje značajne razlike između spolova u morfološkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima u pojedinoj razvojnoj dobi predpuberteta i puberteta i to kako kvalitativne tako i kvantitativne. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja moguće je zaključiti kako se morfološki i motorički razvoj odvija brže i prije kod djevojčica u odnosu na dječake i da se pubertetski zamah događa za djevojčice u dvanaestoj godini (6. razred), a za dječake u trinaestoj godini (7. razred).

rast i razvoj; sekularni trend ili fenomen biološke akceleracije; spolni; dimorfizam; djevojčice i dječaci.

nije evidentirano