hrvatski

Vjernik laik u javnom životu

Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) je otvorio širu perspektivu za djelovanje kršćana, vjernika laika, u javnom životu. Tim pitanjem, to jest ulogom i mjestom vjernika laika u javnom životu bavi se ovaj rad, a naglasak je na situaciji u hrvatskoj Crkvi. U radu se ukazuje na opravdanost crkveno-teološke rasprave o ulozi i mjestu vjernika laika u različitim oblicima javnoga života (politika, mediji, gospodarstvo, kultura, obrazovanje...), kao i na potrebu osposobljavanja i odgoja vjernika laika za angažman u javnom životu. Autor polazi od konstatacije da se u posljednja dva desetljeća od demokratskih promjena u Hrvatskoj uglavnom raspravljalo o ulozi i mjestu kršćana, vjernika, u crkvenom životu, a tek dijelom i općenito o njihovu angažmanu u javnom životu. U takvoj situaciji autor je podijelio rad u dva dijela. Prvi dio: Opravdana očekivanja i opasnost od razočaranja analizira očekivanja hrvatskih vjernika laika u odnosu na njihov angažman u društvu kao vjernika nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj (1990.) i nakon što ta očekivanja nisu većim ili manjim dijelom ispunjena pojavljuje se postupno pasiviziranje koje vodi opasnosti od razočaranja. Drugi dio: Odgoj za javno djelovanje polazi od temeljne postavke postkoncilskog socijalnog nauka Crkve, to jest da je za aktivni angažman kršćana, vjernika laika, u javnom životu potrebna formacija u socijalnom nauku Crkve. Taj dio je podijeljen u dvije točke: "Socijalni nauk Crkve inzistira na odgoju i obrazovanju vjernika laika za javni život" i "Ustrojiti konkretne oblike: škole, seminare...". Članak pokazuje da je na temelju socijalnog nauka Crkve moguće organizirati formaciju vjernika laika za javni život, za što je opet potrebno organizirati škole ili seminare na kojima bi se, oni koji to žele, mogli informirati i postupno formirati za javno djelovanje na temelju socijalnog nauka Crkve.

vjernik laik, formacija vjernika laika, socijalni nauk Crkve, škole za društveni i politički angažman

nije evidentirano