Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 676557

3D kinematička analiza skoka s motkom kao preduvjet modeliranja trenažnog procesa – slučaj hrvatskog rekordera


Baković, Marijo; Antekolović, Ljubomir
3D kinematička analiza skoka s motkom kao preduvjet modeliranja trenažnog procesa – slučaj hrvatskog rekordera // Intenzifikacija procesa vježbanja u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije / Findak, Vladimir (ur.).
Zagreb: Hrvatski kineziološki savez, 2012. str. 184-189 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
3D kinematička analiza skoka s motkom kao preduvjet modeliranja trenažnog procesa – slučaj hrvatskog rekordera
(3D kinematics as a prerequisite in training modeling process)

Autori
Baković, Marijo ; Antekolović, Ljubomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Intenzifikacija procesa vježbanja u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije / Findak, Vladimir - Zagreb : Hrvatski kineziološki savez, 2012, 184-189

ISBN
953-95082-9-0

Skup
21. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 29-30.6.2012.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
3D kinematika; skok s motkom; modeliranje treninga
(3D kinematics; pole vault)

Sažetak
Prikupljanje video zapisa za kinematičku analizu izvršeno je 29. svibnja 2011. god na atletskom stadionu ŠRC Mladost u Zagrebu u natjecateljskim uvjetima. Posljednja dva koraka zaleta, odraz i faza leta snimljeni su sa 4 mini DV kamere (Sony HDR-HC9E) frekvencijom 50 slika u sekundi uz brzinu zatvarača 1/500. Prostor je kalibriran referentnim okvirom dimenzija 180 cm x 180 cm x 180 cm. Zasebno je kalibriran prostor posljednja dva kraka sa odrazom i prostor prelaska preko letvice zbog dvije odvojene analize. Obrada video zapisa i izračunavanje kinematičkih varijabli provedeni su programom Ariel Performance Analysis System. Kinematički pokazatelji poslužili za identificiranje kritičnih momenata izvedbe nakon kojeg je izvršeno ekspertno modeliranje izvedbe skoka s motkom hrvatskog rekordera s namjerom unaprjeđenja tehnike. segmentu vidljiv nedovoljan transfer iz maksimalne brzine pri opružanju (4, 86 m/s) na vertikalnu brzinu pri puštanju motke (1, 49 m/s). Spomenuto je u relaciji s tehnikom i načinom opružanja tijela skakača u vertikalnom smjeru te karakteristikama korištene motke. U fazi prelaska preko letvice moguće je utvrditi da je max visina leta težišta tijela bila 524cm za visinu letvice 510 cm. Ukupno, razlika između visine letvice i visine hvata je 80 cm.Navedeno je moguće objasniti činjenicom da je mjesto odraza bilo na udaljenosti od 340 cm od kutije dok je na zaletištu kao idealno mjesto za korištenu visinu hvata motke označena udaljenost 370 cm. To upućuje na „podilaženje“ skakača u trenutku odraza za 30 cm čime je prerano započelo opterećenje motke i onemogućen završetak odraza koji bi trebao dovesti do optimalne produkcije vertikalne brzine odraza i uzletnog kuta. Uzletni kut težišta tijela kod I.H. je 14˚ dok je kod vrhunskih skakača na razini 17- 22˚. segmentu vidljiv nedovoljan transfer iz maksimalne brzine pri opružanju (4, 86 m/s) na vertikalnu brzinu pri puštanju motke (1, 49 m/s). Spomenuto je u relaciji s tehnikom i načinom opružanja tijela skakača u vertikalnom smjeru te karakteristikama korištene motke. U fazi prelaska preko letvice moguće je utvrditi da je max visina leta težišta tijela bila 524cm za visinu letvice 510 cm. Ukupno, razlika između visine letvice i visine hvata je 80 cm.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
034-0000000-2340 - Biomehanička efikasnost vrhunskih hrvatskih sportaša (Ljubomir Antekolović, )

Ustanove
Kineziološki fakultet, Zagreb