hrvatski

Ekspresija otpornosti na priježetveno proklijavanje kod pšenice (Triticum aestivum L.) u poljskim i laboratorijskim uvjetima

Cilj je ovih istraživanja bio: 1. procijeniti heritabilnost otpornosti na priježetveno proklijavanje kod pšenice u uvjetima poljskih i laboratorijskih testova, 2. procijeniti korelacije među različitim testovima koji mjere otpornost na priježetveno proklijavanje, 3. utvrditi genotipske razlike u ekspresiji dormantnosti pri različitim temperaturama klijanja te razlike u relativnom udjelu dormantnosti embrija i dormantnosti uzrokovane sjemenom ljuskom i 4. utvrditi genotipske razlike u osjetljivosti embrija na egzogeno dodanu apscizinsku kiselinu. U istraživanje je bilo uključeno 25 genotipova ozime pšenice, a poljski pokusi postavljeni su tijekom 2007., 2008. i 2009. godine na dvije do četiri lokacije godišnje (ukupno 11 okolina). Veća heritabilnost laboratorijskih testova klijavosti s ovršenim zrnima u odnosu na poljske testove kao i utvrđena visoka korelacija između ovih testova čini laboratorijske testove prikladnima za procjenu otpornosti na priježetveno proklijavanje. Korelacije između poljskih i laboratorijskih testova bile su veće kada je laboratorijska klijavost bila izražena nakon tri, a ne šest dana, što upućuje na zaključak da i kraći period testiranja laboratorijske klijavosti može dati pouzdanu procjenu poljske osjetljivosti genotipova pšenice na priježetveno proklijavanje. Veća heritabilnost i jednostavnije provođenje testa s ovršenim zrnima u odnosu na test s intaktnim klasovima kao i visoka korelacija između dvaju testova čine test s ovršenim zrnima prikladnijim za brzo testiranje velikog broja genotipova u ranim generacijama nakon križanja. Povećanje temperature klijanja s 15 na 25 °C utjecalo je na povećanje dormantnosti kod ispitivanih genotipova pšenice, ali po različitoj stopi. Stoga bi za utvrđivanje potencijala dormantnosti genotipova testove klijavosti trebalo provoditi u punom rasponu temperatura koji je korišten u ovome radu. Kultivari Banica i Žitarka kao i linija L39096 pokazivali su jednaku dormantnost zrna kao dormantni standard RL4137 na sve tri temperature klijanja te se mogu smatrati izrazito dormantnim genotipovima. Genotipovi niske razine dormantnosti u žetvenoj su zriobi imali relativno malu osjetljivost na ABA u usporedbi s genotipovima izražene dormantnosti. Međutim, velike razlike u osjetljivosti embrija na ABA kod genotipova slične razine dormantnosti upućuju na zaključak da osim osjetljivosti embrija na ABA postoje i drugi mehanizmi uključeni u kontrolu dormantnosti zrna.

ozima pšenica; dormantnost; priježetveno proklijavanje; poljski i laboratorijski testovi; temperature klijanja; ABA

nije evidentirano