hrvatski

Izvješće o arheološko-konzervatorskim istraživanjima lokaliteta Crkvari – crkva Sv. Lovre 2013.

Istraživanje 2013. g. provedeno je na području uz južni ugao zapadnog baroknog pročelja današnje crkve (sonda 1: 4, 5 m x 2, 1 m = 9, 45 m2), zatim u □ Y/A 5 (sonda 2: 7m2) te u □ C/B5 i B6 (sonda 3: 7, 10 m x 1, 7 m u smjeru I-Z + 4, 75 m x 1, 5 m u smjeru S-J = 18, 3 m2 ). Ukupno je obuhvaćena površina od oko 35 m2. Dubina iskopa u sondi 1 jeste 2, 30 m. U sondi 2 se pliće iskopavalo (80 cm – 1 m) kako bi se definirao kontrafor i spoj sa zidom južnog broda gotičke trobrodne crkve. U sondi 3 je dubina iskopa ovisila o očuvanosti arhitekture koju se pokušalo definirati te je iskop sezao od 80 cm do 1, 20 m relativne dubine od današnje površine terena. Iskopom sonde 1 potvrđena je dosadašnja stratigrafija ukopa grobova na lokalitetu od razvijenog srednjeg vijeka (ranosrednjovjekovni ukopi iz 11. st. u ovogodišnjim istraživanjima nisu pronađeni) pa do u novi vijek, odnosno 18. stoljeće. Zamijećeno je učestalo ukopavanje male djece (uglavnom perinatalne dobi) oko same crkve u razdoblju novoga vijeka. Iznova smo imali potvrde prilaganja i novca u grobove u tome razdoblju, kao što je to bilo u prijašnjim istraživanjima. Također, lijepo se lučio pokušaj pokopavanja pokojnika na isto grobno mjesto (ponekad evidentno u istu raku ukoliko su pokopi uslijedili vrlo brzo jedan za drugime) na izmaku kasnog srednjeg i početku ranog novog vijeka. To se dobro iščitava primjerice u slijedu grobova ispod novovjekovnoga G 567: G 582-G 586-G 592-G 590 ili pak G 571-G 578-G 579 (slijed praćen odozdo prema dolje, dakle stariji tj. prvi pokopi su zadnje navedeni), pa i drugima. Pri tome su stariji u slijedu tih pokopa presjekli još starije grobove iz razdoblja razvijenog i prijelaza razvijenog na kasni srednji vijek. Ukupno je istraženo u svim sezonama 599 grobnih cjelina te mnoštvo dislociranih kostiju unutar zatvorenih grobnih cjelina, kosturnica i slojeva poremećenih grobova. Drugi cilj ovogodišnjih istraživanja bio je definirati arhitekturu na južnom dijelu zaravni ovoga obrambenim jarkom utvrđenoga položaja, odnosno prostoriju aneksiranu uz sredinu južnog broda spomenute crkve. Obrisi arhitekture su definirani, no za iskopavanje unutrašnjosti tog objekta čime bi se stratigrafski jasno definirala njegova funkcija, kao u konačnici i čitavog prostora trobrodne gotičke crkve kojeg smo u onim dijelovima koji nisu usko vezani uz neposredni prostor današnje kapele - dakle čitava površina zapadnog dijela zaravni – tek istražili do samih arhitektonskih ostataka (izuzev moćnog zvonika čija je unutrašnjost 2009. g. istražena do same zdravice), nije bilo financijskih mogućnosti. Spomenuta prostorija unutrašnjih dimenzija 3, 8 x 4, 15 m zasigurno je bila u funkciji kada i trobrodna gotička crkva, dakle u vremenu gospodara Knezova Iločkih nedalekim gradom Ružicom. Čini se da je objekt egzistirao još u razdoblju ranog novoga vijeka (barem su zidovi bili jasno vidljivi ako već objekt nije bio u funkciji) jer su grobovi svojom orijentacijom respektirali pružanje zidova i u smjeru sjever-jug (primjerice G 583). Kako istraživanja unutar same današnje kapele nije moguće u sadašnjoj situaciji realizirati, zaključujemo da raspolažemo s dovoljno ulaznih podataka da se izradi kvalitetan zasebni stručni elaborat koji će biti putokazom za sve drenažne radove okolo kapele, ali i osnovom za sastavljanje idejnog pa kasnije i izvedbenog projekta prezentacije ovoga lokaliteta u kulturno- turističke svrhe za što je svakako zainteresiran i nositelj projekta Grad Orahovica.

arheološka istraživanja; Crkvari; crkva Svetog Lovre; groblje; srednjovjekovno gradište; rani srednji vijek; kasni srednji vijek; novi vijek

Izvješće se sastoji od 38 stranica teksta, 5 crteža unutar teksta, 77 slika te priloženom nacrtnom dokumentacijom (56 crteža). Izvješće o arheološkom istraživanju lokaliteta Crkvari - crkva Sv. Lovre 2013. predaje se: 1. Grad Orahovica, Ulica Franje Gavrančića 6, 33515 Orahovica 2. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi, Matka Peića 3, 34000 Požega 3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Zagreb, Runjaninova 2 4. Antropološki centar HAZU, Zagreb, A. Kovačića 5 5. Župa Feričanci, Župni ured Feričanci, Trg Matije Gupca 7, 31512 Feričanci 6. Institut za arheologiju (pismohrana)