Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 67604

Samopoimanje, odnosi s roditeljima i predodžba budućnosti adolescenata s prognaničkim i izbjegličkim iskustvom


Urbanc, Kristina
Samopoimanje, odnosi s roditeljima i predodžba budućnosti adolescenata s prognaničkim i izbjegličkim iskustvom 1999., doktorska disertacija, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Zagreb


Naslov
Samopoimanje, odnosi s roditeljima i predodžba budućnosti adolescenata s prognaničkim i izbjegličkim iskustvom
(Self-perception, relations with parents and futurelife perception of adolescence with expiriences of beeng refugee and displaced)

Autori
Urbanc, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
1.10

Godina
1999

Stranica
249

Mentor
Žižak, Antonija

Ključne riječi
Samopoimanje; odnosi s obitelji; očekivanja od budućnosti; izbjeglištvo; prognaništvo
(Self-perception; family relations; expectation of future; refugee; displaced)

Sažetak
Općeniti cilj ove disertacije je omogućiti bolji uvid u probleme sazrijevanja adolescenata u ratnim i poratnim uvjetima, a u svijetlu novijih teorijskih pristupa koji su predstavljeni u uvodnom dijelu rada. Specifični cilj bio je utvrditi razlike u samopoimanju, odnosima s roditeljima i predodžbama budućnosti izme|u adolescenata s izbjegličkim odnosno prognaničkim iskustvom i adolescenata opće populacije zagrebačkih srednjih škola. Definirani su slijedeći problemi istraživanja: 1. Utvrditi statistički značajnu međusobnu povezanost između kvalitete samopoimanja i subjektivne procjene učinaka izloženosti ratnim zbivanjima. 2. Utvrditi statistički značajnu međusobnu povezanost između kvalitete predodžbe vlastite budućnosti i subjektivne procjene učinaka izloženosti ratnim zbivanjima. 3. Utvrditi statistički značajnu međusobnu povezanost između kvalitete samopoimanja i predodžbe vlastite budućnosti. 4. Utvrditi statistički značajnu međusobnu povezanost između kvalitete samopoimanja i kvalitete odnosa s roditeljima. 5. Utvrditi statistički značajnu povezanost između predodžbe vlastite budućnsti i kvalitete odnosa s roditeljima. 6. Utvrditi statistički značajnu povezanost između kvalitete odnosa s roditeljima i subjektivne procjene učinaka izloženosti ratnim zbivanjima. Istraživanje je provedeno tijekom 1997. godine na uzorku od 564 adolescenta koji su polazili završne razrede zagrebačkih srednjih škola. Od ukupnog uzorka u istraživanju je sudjelovalo 277 učenika koji su tijekom proteklih godina imali izbjeglički ili prognanički status, te 287 učenika opće populacije. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 15 zagrebačkih srednjih škola. Za ispitanike su odabrani upravo učenici završnih razreda, budući da je u toj dobi kod većine adolescenata završen proces razvoja autentičnog selfa, što je u značajnoj mjeri obilježeno razmišljanjima o vlastitoj budućnosti. Podaci su prikupljeni pomoću slijedećih instrumenata koji su se temeljili na učenikovoj samoprocjeni: "Subjektivna procjena učinaka izloženosti ratnim zbivanjima", skale "Kako ja procjenjujem sebe", skale "Kako procjenjujem svoju budućnost", skale "Očekivanja od budućnosti", "Upitnika o socio-ekonomskom statusu obitelji", te skale "Odnosi s roditeljima". Podaci dobiveni opisanim instrumentarijem obrađeni su multivarijantnom metodom kanoničke korelacijske analize i metodom diskriminativne analize, a pomoću SPSS/PC+ programskog paketa. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji statistički značajna povezanost između kvalitete adolescentova samopoimanja i subjektivne procjene učinaka izloženosti ratnim zbivanjima, na način da su subjektivno veći učinci izloženosti ratnim zbivanjima povezani s pozitivnijom slikom o sebi. Također je utvrđena i statistički značajna povezanost između adolescentove predodžbe vlastite budućnosti i njegove subjektivne procjene učinaka izloženosti ratnim zbivanjima, gdje su subjektivno veći učinci izloženosti ratnim zbivanjima povezani s pozitivnijom, optimističnijom predodžbom budućeg života. Pokazalo se da je kvalitetnija, pozitivnija adolescentova slika o sebi statistički značajno povezana s boljim odnosima u obitelji, te s pozitivnijom, optimističnijom predodžbom vlastite budućnosti. Također je utvrđena i značajna povezanost između kvalitetnih odnosa s roditeljima i pozitivne adolescentove predodžbe o svom budućem životu. Nadalje, utvrđena je statistički značajna povezanost između adolescentove procjene kvalitete odnosa s roditeljima i njegove subjektivne procjene učinaka izloženosti ratnim zbivanjima, gdje su kvalitetniji odnosi s roditeljima povezani sa subjektivno većim učincima izloženosti ratnim zbivanjima. Nadalje, rezultati istraživanja pokazali su da su obilježja koja u najvećoj mjeri razlikuju ispitanike prognaničke populacije od ispitanika opće populacije adolescenata (osim nepovoljnijih socio-ekonomskih uvjeta u kojima žive adolescenti prognaničke populacije) pozitivnija slika o sebi, veća očekivanja u odnosu na budući život, te kvalitetniji odnosi s roditeljima. U svijetlu ekološke i multisistemske teorije M. Frasera (1997.) možemo zaključiti da u situacijama gdje se kumuliraju faktori rizika, kao što su ratni i poratni uvjeti života, ovakav vid otpornosti i sposobnost suradnje mogu predstavljati način suočavanja sa stresom, te biti u funkciji održavanja obiteljske kohezivnosti, "zdravog razuma" ili pak fizičkog preživljavanja. ^ak i relativno visoka očekivanja ishoda u budućnosti zabilježena kod adolescenata s prognaničkim i izbjegličkim iskustvima mogu predstavljati određeni oblik suradnje, u smislu "preživljavanja" sadašnjih nepovoljnih uvjeta života. Literatura i klinička praksa pokazale su međutim, da ovakva pojačana želja za suradnjom ponekad može ići i do ugrožavanja djetetove, odnosno adolescentove psihološke i tjelesne nepovredivosti, granica njegovog "ja", odnosno, njegovog integriteta. Hoće li ova optimistična očekivanja u budućnosti dovesti do velikih nesrazmjera između željenog i ostvarenog, postati izvor novih problema i žarište potencijalnih poremećaja u ponašanju za ovu populaciju adolescenata, pitanje je na koje treba tražiti odgovor u nekim budućim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
066005

Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Kristina Urbanc, (202243)