hrvatski

Dinamika vegetacije na otoku Molatu u razdoblju od 1910. do 2010. godine

Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća promjene u vegetaciji, prvenstveno vegetacijska sukcesija, su postale vrlo učestala pojava. Budući da je veliki broj biljnih zajednica nastao i održavan nekim oblikom poljoprivrednih aktivnosti čovjeka (košnja, ispaša, sječa, paljenje i slično), napuštanje takvih tradicionalnih metoda dovelo je do sukcesije vegetacije takvih, prethodno poljoprivredno iskorištavanih, područja. Otok Molat je do sredine 20. stoljeća intenzivno poljoprivredno iskorištavan, a nakon toga je započelo napuštanje otoka od strane autohtonog stanovništva te smanjivanje obradivih površina i količine ispaše. Te je demografske i agronomske promjene pratila i vegetacija s najvećom površinom vegetacije kamenjarskog tipa, 16, 7 km2, na početku istraživanog razdoblja, 1910. godine, dok je isti tip vegetacije na kraju razdoblja, 2006. godine zauzimao 0, 45 km2. Nasuprot tome makija je na početku istraživanog razdoblja zauzimala 1, 25 km2 dok je na kraju razdoblja ta površina proširena na 12, 2 km2. Uz navedene promjene određen je i slijed promjena u vegetaciji koji se odvijao u proučavanom razdoblju te je uz fitocenološke podatke i metodu kronosekvenci dobivena sukcesijska serija prisutna na otoku. Također je popisana flora otoka.

eumediteranska vegetacija; zadarski arhipelag; daljinska istraživanja; GIS analiza

nije evidentirano