hrvatski

Kuća u gradu

Knjiga “Kuća u Gradu - Studije o dubrovačkoj stambenoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća“ sustavan je pregled različitih i dosad nerijetko nepoznatih aspekata dubrovačkih kuća 15. i 16. stoljeća, koje se pokazuju kao važan dio arhitektonskog nasljeđa grada. S obzirom da su bile izgrađene na srednjovjekovnoj urbanističkoj podlozi 13. stoljeća, mreža ulica i parcelacija odredile su i tipologiju kuća. Prvi se tip nalazi u blokovima dvostrukih nizova parcela malih dimenzija (u južnim i sjevernim dijelovima grada). Drugi se tip nalazi u pravokutnim blokovima središnjeg dijela grada, gdje su vlasnici imali veću slobodu u izboru različitih arhitektonskih rješenja unutar kojih se se mogla naći i dvorišta. Međutim, oblikovanje dubrovačkih kuća određuju već od 14. stoljeća i gospodarske aktivnosti njihovih stanovnika. Bez obzira na razinu reprezentativnosti u njima su se nalazili i radni i stambeni prostori. U kućama obrtnika prizemlja zapremaju radionice ili trgovine, u kućama vlastele i bogatih trgovaca pučana spremišta za robu (ulje, tkanine napr.) kojom su trgovali. Tipološke karakteristike dubrovačkih kuća kao i tlocrtna rješenja stambenih prostora, po trajnosti nadilaze mijene stilova. Kolikogod promjene bile uvjetovane navikama u načinu stanovanja, kuće 15. i 16. stoljeća imaju iznimnu vrijednost za praćenje stilskih kretanja. Tako su, primjerice, bez obzira na asimetričan raspored prostorija već na najranijim primjerima reprezentativnijih gotičkih pročelja otvori simetrično raspoređeni. Renesansni stil se u početku očituje antikizirajućim motivima ukrasa, pa je utoliko lakše došlo do njihova povezivanja u tzv. gotičko- renesansni stil koji se upravo na stambenoj arhitekturi može kontinuirano pratiti tijekom druge polovice 15. stoljeća, kao što se na njoj jedinoj sredinom 16. stoljeća javljaju i elementi i načela renesansnog klasicizma.

stambena arhtiektura; Dubrovnik; 15. i 16. st.

nije evidentirano