hrvatski

Pregled i analiza patoloških promjena alveolarnog dijela dišnog sustava pasa i mačaka

Cilj ovog rada bio je utvrditi učestalost patoloških promjena dišnog sustava pasa i mačaka statističkom obradom podataka o uzrocima uginuća, makroskopskim i histološkim promjenama alveolarnog dijela dišnog sustava. Također, željela se ustanoviti njihova međusobna ovisnost i povezanost s obzirom na uzrok uginuća, eventualno dokazanog uzročnika, vrstu, pasminu, spol i dob te utvrditi učestalost bolesti kod gradskih i kod ruralnih pasa i mačaka. Kod pasa se kao primaran uzrok uginuća rijetko javljaju patološke promjene dišnog sustava, dok su takve promjene kod mačaka, i to prvenstveno upale pluća, vrlo često uzrok uginuća. Utvrđene bakterije i paraziti kod mačaka su, kao i kod pasa, poznati patogeni dišnog sustava. Makroskopske i histološke promjene na respiratornom dijelu dišnog sustava javljaju se kao vrlo čest nalaz kod obduciranih mačaka (66, 32%) te još češće kod obduciranih pasa (70, 45%). Neupalne promjene se i kod pasa i mačaka javljaju s visokom incidencijom od oko 50% slučajeva, a istovremeno se često nalaze upalne i neupalne promjene. Od neupalnih promjena kod pasa se najčešće javljaju antrakoza kod starih pasa, dok se kod mlađih životinja češće nalaze atelektaze. Obje ove promjene rijetke su u mačaka. Promjene plućnog parenhima popratna su pojava većine bolesti vezanih uz zatajivanje organa (srce, bubrezi), traume, tumore, ali i infestaciju parazitima te virusne i bakterijske infekcije. Emfizem se i kod pasa i mačaka javlja u oko 30% slučajeva i u pravilu je sekundarna promjena neoplazija, zatajenja srca i bubrega, a kod mačaka i upale pluća. Kolaps pluća je česta promjena u obje vrste životinja te je kod pasa najčešće vezan uz poremećaje položaja želuca i crijeva, a kod mačaka je većinom posljedica traume. Hiperemija je uz edem najčešća promjena na plućima, a te su obje promjene najčešće posljedica zatajenja rada srca ili bubrega, bolesti jetre, tumora te upala pluća, sistemskih infekcija ili parazitarnih invazija (npr. babezioza). Kod obje vrste životinja, a osobito kod pasa, su upalne promjene na plućima većinom sekundarne tj. posljedica drugih primarnih patoloških procesa. Tumori su kod pasa i mačaka većinom bili sekundarni tj. metastatski, a samo je 6, 25% tumora pluća pasa i 5, 47% tumora pluća mačaka bilo primarno. Od primarnih tumora su kod pasa bili češći dobroćudni, adenomi, a kod mačaka zloćudni, adenokarcinomi pluća. Najveća frekvencija promjena na plućima je ustanovljena kod mladih mačaka i pasa te kod pasa starih 10 godina. Komparaciju oboljenja i promjena kod pasa iz urbane i ruralne sredine nije bilo moguće provesti jer dostupni podaci i nalazi obuhvaćaju znatno manji broj životinja iz seoske sredine te uzorak seoskih životinja nije u potpunosti reprezentativan. Pasminska pripadnost, osim kod tumora pluća pasa (kod kojih se ovi tumori češće javljaju u nekih pasmina), ne utječe značajno na incidenciju patoloških promjena alveolarnog dijela dišnog sustava.

patologija; psi; mačke; dišni sustav; tumori; upale

nije evidentirano